U drugom krugu moldavskih predsjedničkih izbora, koji su održani 3. studenog, pobijedila je dosadašnja predsjednica Maia Sandu. Prozapadna desno-centristička političarka osvojila je 55,35 posto glasova, dok je njen protukandidat Alexandr Stoianoglo dobio 44,65 posto. Kao i referendum o uvrštavanju cilja priključenja Europskoj uniji – održan paralelno s prvim krugom izbora 20. listopada – predsjedničke izbore obilježile su optužbe za uplitanje Rusije.

Očekivalo se da će europski cilj na referendumu dobiti premoćnu podršku, kao i da će Sandu pobijediti u prvom krugu. Umjesto toga, priključenje EU-u prošlo je s razlikom od jedva desetak tisuća glasova, zahvaljujući potpori moldavske dijaspore u zemljama EU-a. Slično je bilo i na predsjedničkim izborima. U drugom krugu je izlaznost iznosila 54 posto. Od ukupno 1,7 milijuna ubačenih glasova 327 tisuća bilo je iz inozemstva, od čega 85 posto za Sandu.

Moldavska policija je ustvrdila da je Moskva preko odbjeglog proruskog oligarha Ilana Shora prebacila 39 milijuna dolara u zemlju, odnosno na račune 138 tisuća građana čiji su glasovi time kupljeni. Bivši glavni državni odvjetnik Stoianoglo službeno je nezavisni kandidat, ali ima potporu stranaka koje su zalažu za bliže odnose s Rusijom. Stranka socijalista Sandu je nazvala "nelegitimnom predsjednicom, koju priznaju jedino njeni sponzori i pobornici u inozemstvu". Slično se oglasila i Moskva, dok je, očekivano, pobjeda Sandu razveselila zapadne i ukrajinske čelnike.

Kontekst globalne konfrontacije zapada i Rusije dao je nešto veću važnost izborima u postsovjetskoj državi s jedva 2,5 milijuna stanovnika, jednoj od najsiromašnijih u Europi. Moskva se vjerojatno zaista koristi svim sredstvima kako bi Moldaviju zadržala što bliže sebi, uključujući i odmetnutu pokrajinu Pridnjestrovlje i autonomnu Gagauziju. Izgleda da je – za razliku od Gruzije kao druge zemlje na europskoj periferiji za koju se vodi bitka – u Moldaviji za sada pobijedio zapad.

No ako je točno da su desetine tisuća Moldavaca spremne prodati svoj glas za stotinjak eura, prozapadne elite bi se trebale zapitati jesu li zaista jedini razlozi proruska propaganda i makinacije. Naročito s obzirom na očito podijeljeno društvo i parlamentarne izbore sljedeće godine.