Proteklog vikenda u dijelu Evrope koji se obično naziva njezinom periferijom nije manjkalo političkih uzbuđenja, a najživahnije je bilo u Bugarskoj, gdje su održani drugi parlamentarni izbori u razdoblju od samo tri mjeseca. Unatoč prethodnim masovnim protestima i optužbama za korupciju, na izborima održanima u travnju dotadašnji premijer Bojko Borisov i njegova stranka desnog centra GERB osvojili su statističku većinu, ali nisu uspjeli formirati vladu. Zbog toga su prošle nedjelje održani novi izbori, no s ishodom čiji je koalicijski potencijal podjednako mizeran, s tom razlikom da je GERB s mjesta najjače stranke za dlaku istisnula protestna i antikorupcijska opcija Postoji takav narod (ITN) na čelu koje je TV voditelj i pjevač Slavi Trifonov. Za razliku od GERB-a, koji je u travnju osvojio 26, a sada 23,69 posto glasova, ITN je u ova tri mjeseca značajno povećao podršku s tadašnjih 18 na sadašnjih 23,91 posto. Borisovljeva stranka dobila je uoči izbora pljusku u vidu američkih sankcija protiv nekolicine bugarskih dužnosnika i oligarha optuženih za pronevjeru državnih sredstava i ilegalno prisluškivanje opozicionera i prosvjednika, čime je Borisovu, dosadašnjem pouzdanom partneru Bruxellesa i vodeće evropske koalicije pučana, izgleda konačno odzvonilo. No izborni rezultat barem podjednako može se pripisati i osebujnom stilu zabavljača Trifonova, čija se predizborna kampanja temeljila na tipičnoj populističkoj retorici dokidanja desetogodišnje Borisovljeve dominacije, ali bez koherentne političke alternative.
Trifonov je obećao da neće koalirati sa strankama establišmenta, pa mu preostaju dvije manje, Demokratska Bugarska desnog centra i antikorupcijska koalicija također živopisnog imena – Ustani! Mafija van!, s kojima međutim također neće biti moguće formirati većinu u parlamentu. Trifonov, osim toga, ne želi biti premijer, već je kabinetske fotelje ponudio nizu raznoraznih stručnjaka i drugih figura. Predstavlja se kao Europejac čiji će kabinet biti rodno ujednačen i imati novo Ministarstvo za romska pitanja, dok su mu uzori Margaret Thatcher i Ronald Reagan. No najviše ga, čini se, zanima osnivanje bugarskog svemirskog programa, što je, međutim, shvaćeno kao šala. Trifonov je najavio da će u svemirskom programu sudjelovati i astronaut iz Sjeverne Makedonije, što je ujedno jedina njegova referenca na Sjevernu Makedoniju, čije pristupanje EU-u Bugarska blokira uz argument da Makedonci uopće nisu zaseban narod, već Bugari.
Osim u Bugarskoj, prošli vikend izbori su održani i u Moldaviji, no tamo je situacija i politički i geopolitički čišća. Pobijedila je proevropska liberalna opcija desnog centra Stranka akcije i solidarnosti (PAS), iz koje je potekla i aktualna predsjednica države Maia Sandu. PAS je osvojio 63 od 101 mjesta u parlamentu. Tako će Sandu, bivša savjetnica izvršnog direktora Svjetske banke, moći komotno implementirati svoju "reformističku agendu". Gotovo upola manje glasova od pobjedničkog PAS-a osvojio je proruski blok nominalnih komunista i socijalista, nominalnih zbog toga što je vođa socijalista i bivši predsjednik države Igor Dodon ustvari obožavatelj mađarskog autokrata Viktora Orbána, čiju je legislativnu ofenzivu protiv LGBTQ zajednice uoči izbora pohvalio konstatacijom da su "autentične evropske vrijednosti one kršćanske Evrope". Moldavija se ovime izmiče iz sfere utjecaja Moskve, što bi moglo ponovno zakuhati zamrznuti konflikt oko odcijepljene proruske paradržave Pridnjestrovlja, čijih dvije trećine stanovnika ima rusko državljanstvo. Rezultat izbora mogao bi se odraziti i na ekonomiju jer milijun od ukupno 3,6 milijuna Moldavaca živi i radi u inozemstvu, podjednako na zapadu i u Ruskoj Federaciji. Doznake iz inozemstva čine čak četvrtinu moldavskog BDP-a, što je udio koji spada među najveće u svijetu.
Na koncu, u nedjelju je u Sloveniji održan plebiscit na kojemu su građani, uz zavidnu ekološku svijest, demonstrirali još zavidniju želju da se riješe svoje inačice Orbána, premijera Janeza Janše. Na referendumu je više od 86 posto onih koji su glasali (677 tisuća birača) odbilo prijedlog Zakona o vodama, kojim bi se privatnim investitorima omogućilo da neopterećeno zidaju u priobalnim područjima mora, rijeka i jezera. Slovenci su na ulicama neprekidno otkad je Janša ponovno došao na vlast u ožujku 2020., nakon što se raspala dotadašnja vladajuća koalicija jer joj je podršku uskratila stranka Levica. U tih godinu i nekoliko mjeseci Janša je stigao počiniti značajne štete, uključujući uništavanje nezavisnih medija i kulture, a sudeći prema rezultatima referenduma, građani to neće honorirati na parlamentarnim izborima koji bi se trebali održati u lipnju iduće godine.
