U četvrtak je u Rusiji uhapšeno više od 1.800 građana koji su sudjelovali na antiratnim prosvjedima. Kakva je trenutno situacija?
Tijekom jučerašnjeg dana uhapšeno je 1.862 građana u 60 gradova. Od toga ih je više od tisuću uhapšeno u Moskvi i 459 u Sankt Petersburgu, ali prosvjedi nisu ograničeni samo na te gradove, nego se odvijaju i u zabačenijim regijama. Možda je bilo manje prosvjednika, ali ljudi su izašli na ulice s antiratnim transparentima i sloganima. U Krasnodaru je uhapšeno 58 ljudi, u Jekaternburgu 40, u Saratovu 28, u Nižnjem Novgorodu 24, u Voronježu 21, u Kalinjingradu 19 i tako dalje. Neki su građani uhapšeni danas zbog sudjelovanja na prosvjedima dan ranije ili objavljivanja informacija o prosvjedima, a dok pričamo traju hapšenja zbog današnjih prosvjeda. Nažalost ne mogu reći koliko je građana bilo ukupno na prosvjedima, moja organizacija vodi evidenciju samo o hapšenjima. Inače, Putinov tajnik za medije Dmitri Peskov rekao je da građani mogu imati različita mišljenja, ali nije dopušteno sudjelovati na prosvjedima koji nisu koordinirani s vlastima. To je standardna retorika vlasti, koja krši ustavno pravo na okupljanje.
Kakva je općenito reakcija ruskih građana na napad na Ukrajinu. Vidjeli smo da su stotine tisuća ljudi potpisale otvoreno pismo protiv invazije?
Reakcije su različite. Građani su potpuno iznenađeni, ovo je toliko nevjerojatno da je teško reagirati. Činjenica je da neki vjeruju vlastima, uglavnom oni u regijama bliže ukrajinskoj granici, koji možda imaju rođake i poznanike u samoproglašenim republikama u Donbasu. S druge strane mnogi istupaju protiv rata, čitav niz ljudi iz svijeta kulture, pjevači i glumci, ali i znanstvenici. Svakako, sve je mnogo šokantnije zato što je riječ o zemlji koja je Rusiji vrlo bliska. Brojni ruski građani su rođeni u Ukrajini ili imaju tamo rodbinu.
Da li će režim rat koristiti kako bi intenzivirao represiju?
Već smo vidjeli zaoštravanje. Federalna služba koja nadzire medije izdala je priopćenje da prilikom izvještavanja o vojnoj operaciji svaki medij smije citirati samo izvještaje službenih medija i priopćenja Ministarstva obrane. Glumci nekih moskovskih kazališta su rekli da su od gradskog Ureda za kulturu dobili upute da se ne izjašnjavaju o napadu, jer će se to smatrati izdajom. Sada vidimo da je ured Glavnog tužitelja zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova odlučio ograničiti funkcioniranje Facebooka. Za sada nema zakonodavnih promjena, ali država i njene institucije pokušavaju antiratne glasove ugušiti prijetnjama i cenzurom. Teško je govoriti o budućnosti, ali situacija svakako daje priliku za zaoštravanje.
Mogu li antiratni prosvjedi stvoriti pritisak na Putina i vlasti da zaustave ukrajinsku operaciju?
Vidjeli smo da su u nekim situacijama masovni prosvjedi i izlazak građana na ulice natjerali vlasti na promjenu politike. Uglavnom je riječ o socijalnim pitanjima – bilo je tako u slučaju mirovinske reforme, odnosno namjere podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu, potom oko upravljanja pandemijom koronavirusa. Nažalost, stavovi građana imaju mnogo manje utjecaja na vođenje vanjske politike. Ne znam kako će biti dalje, ali dosadašnji prosvjedi nisu utjecali na vlast. Svejedno, važno je da građani ne šute.
