Knjiga ‘Jasenovac’, historičara i sveučilišnog profesora Ive Goldsteina, prva je prava znanstvena monografija o jednom od najstrašnijih mučilišta i gubilišta Drugog svjetskog rata, rečeno je na predstavljanju ove knjige u srijedu, 21. novembra, u Novinarskom domu u Zagrebu.

- Goldstein na tisuću stranica monografije donosi obilje arhivske građe i pripovijesti konkretnih ljudi, kako čuvara, tako i žrtava tog logora - rekao je Seid Serdarević u ime Frakture, izdavača knjige.

- Ovo je jedna od najznačajnijih knjiga koje smo objavili, jer jasno odgovara na revizionizam koji je u govoru o Jasenovcu prisutan u javnom prostoru od 2012. godine. Knjiga govori o prirodi zločina režima NDH i ruši mitove oko Jasenovca, ističući preko 85.000 poimenično navedenih nedužnih žrtava Srba, Židova, Roma i drugih - rekao je Serdarević.

- ‘Jasenovac’ je brana i odgovor revizionizmu - rekao je Đorđe Mihovilović, kustos Javne ustanove Spomen područja Jasenovac, koja je suizdavač knjige, naglasivši da je u njoj prikazana istinska priroda zločina počinjenih u Jasenovcu.

- Oštrica svih negatorskih i revizionističkih napada uperena je prema Jasenovcu koji je bio kruna ustaških zločina, ali i prema JUSP-u kao čuvaru sjećanja na žrtve tog logora - rekao je Mihovilović.

- Jasenovački logor smrti ‘krvava je fusnota nacističke okupacije Europe’, rekao je Vuk Perišić, ističući da je u toj knjizi prvi put na jednom mjestu monografski obrađen jedan od fenomena Drugog svjetskog rata.

- Kako se revizionizam ne može izbjeći, s njim treba polemizirati, jer je to civilizacijski problem, rekao je Perišić i podsjetio da su ustaše desetogodišnje dječake tjerali da muče zatvorenike, kao i na grupu intelektualaca optuženih da su masoni koje nisu fizički mučili, ali im nisu dali ništa osim ‘Ognjišta’ Mile Budaka, što je za njih možda bila još veća tortura - rekao je Perišić.

- Goldstein je, prema načelima integrirane povijesti, obradio temu na moderan način i iz aspekta žrtava i iz aspekta zločinaca - rekao je historičar Goran Hutinec koji je s profesorom Dragom Roksandićem recenzent knjige. Monografija je dobar pokazatelj kako se brojkama može vratiti ljudsko lice, ali je važnije što uspijeva osvijetlili prazninu koja je ostala iza žrtava, rekao je Hutinec.

Goldstein se, kako je rekao, logorom u Jasenovcu bavi preko od 20 godina, od 1999. kada je bio svjedok na suđenju Dinku Šakiću, jednom od komandanata Jasenovca. Ta je tragedija prisutna u poglavlju knjizi ‘Holokaust u Zagrebu’, koju je 2001. napisao sa svojim ocem Slavkom, kao i u knjizi ‘Jasenovac i Bleiburg nisu isto’ iz 2011. godine.

- Knjigu sam počeo pisati dok sam bio veleposlanik u Parizu. Sadrži dvije paralelne priče - jedna je kronologija logora od nastanka u kolovozu 1941. do proboja u travnju 1945., a druga je problematska u kojoj se bavi deportacijama, pljačkama, gladi, mučenjima, ubijanjima i umiranjima.

Osvrćući se na činjenicu da su na promociji bili mahom vremešniji ljudi, Goldstein je ocijenio da praktički nitko od njih ne bi mogao preživjeti proboj. Prosječna starost 86-oro preživjelih bila je 26 godina, a najstariji preživjeli imao je 44 godine.