Povodom sjećanja na Kristalnu noć i početak pogroma nad Židovima u Trećem rajhu, u organizaciji Centra tolerancije Zagreb u zagrebačkoj Kinoteci 11. novembra upriličen je skup "Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta".
Nakon uvodnog obraćanja voditeljice Centra Nataše Popović, sekretar ambasade Ujedinjenog kraljevstva Andreas Capstack naglasio je da je holokaust historija koja se ne smije ponoviti. – On nije počeo u plinskim komorama u Aušvicu ili poljima smrti Jasenovca nego i prije nego što to ljudi misle, a provodili su ga, ubijajući milione Židova, Roma, Slavena i LGBT osoba, tzv "normalni ljudi". Antisemitizam raste čak i u Velikoj Britaniji, zbog čega je važno obrazovanje mladih, rekao je Capstack čija zemlja sada predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) s 35 članica. Andreas Lang, zamjenik njemačkog ambasadora, naglasio je da je holokaust najveće zlo i da oni koji ga negiraju ili šire antisemitizam u Njemačkoj idu u zatvor na najmanje pet godina.
U panelu "Prošlost u sadašnjosti" preživjeli holokausta i genocida u dupke punoj dvorani podijelili su dojmove iz tih teških vremena, svjedočili o stradanju svojih porodica i objašnjavali kako spriječiti ili umanjiti utjecaj iskrivljavanja istine o holokaustu i genocidu koji su se dešavali u NDH i u Evropi.
Historičarka umjetnosti Vesna Domany Hardy kao mala djevojčica u holokaustu je ostala bez skoro cijele porodice, Nevenka Končar je kao četverogodišnja djevojčica prošla strahote dječjeg logora u Sisku, da bi je spasile dvije porodice iz Mošćenice, Darko Fischer se s porodicom zbog ustaških progona skrivao od Odžaka u BiH do Mađarske, a Oleg Mandić je kao dječak s majkom bio zatvoren u logoru Auschwitz-Birkenau i kao 11-godišnjak bio jedan od posljednjih oslobođenih.
Na okruglom stolu "Revizionizam u povijesnim narativima o Drugom svjetskom ratu", na temu brojnih poricanja i umanjivanja odgovornosti ustaškog režima za zločine u NDH, Ivo Goldstein je, govoreći o ključnim tezama svoje knjige "Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989. – 2022.", naglasio da revizionizam obilježava "neprilično i lažno prikazivanje povijesnih događaja s političkom agendom". U Hrvatskoj mu je u fokusu Drugi svjetski rat i period socijalističke Jugoslavije, rekao je i ukazao da je revizionizam počeo Tuđmanovom rečenicom da je NDH bila i izraz težnji hrvatskog naroda. Tuđman je smatrao da je samostalna država vrhunac, ali ona uz teritorij mora imati i društvene i ljudske vrijednosti. Kao primjere revizionizma naveo je zločine u Jasenovcu koji su isprva negirani, a onda "natpričani" tezom da je tamo bio i poratni logor, iako su samo ratni zarobljenici dolazili na čišćenje ruševina. Govori se o tisućama žrtava Hude jame, Teznog, Macelja, ali je Jasenovac bio najveće gubilište Hrvata kojih je tamo stradalo preko 4.500, rekao je. Naglasio je da se ne govori ništa pozitivno o partizanima iako su spasili preko 5.500 Židova, ali i na negiranje genocida nad Srbima unazad nekoliko godina i to i od strane državnih vlasti.
- U Hrvatskoj ne vlada ustašluk, ali vlada revizionizam, a s ustašonostalgičarima ne možemo u Evropu, nego najdalje do Bregane (slovenska granica) - zaključio je Goldstein.
U dvorani zagrebačke Kinoteke bilo je i puno učenika (Foto: Nenad Jovanović)
Rumunjski historičar Emanuel Marius Grec govorio je o sličnostima holokausta i antisemitizma u NDH i Rumunjskoj koje su jedine uz Njemačku imale logore smrti. Židovi su rumunjsko državljanstvo dobili tek 1923., dok je antisemitizam zamah dobio mitom da su oni napadali rumunjske vojnike koji su se povlačili iz Besarabije koja je 1939. pripala SSSR-u. U socijalizmu se o genocidu šutjelo, a pobijeni Židovi i Romi označeni su kao građani Rumunjske, dok danas mnoge ulice nose ime diktatora Jona Antonescua koji je kao zločinac nakon rata osuđen na smrt.
Povjesničar Goran Hutinec ocijenio je da su glavni krivci za prodor revizionizma historičari i političari, te da je revizionizam zapravo roba i da oni koji je nude nastoje ostvariti materijalnu korist. Njega je iz publike nadopunio Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, ističući da krivnja pada i na vojsku jer se u ratu naglašavalo da se bore protiv Srba i partizana, a sada se u uniformama odaje počast ustaškim zločincima. Osim njih, krivnja je i na Katoličkoj crkvi jer npr. svećenici ne žele obavljati obrede na grobovima partizana, rekao je.
U publici je bio velik broj učenika gimnazija, mahom iz Zagreba, uključujući tu i Srpsku pravoslavnu opštu gimnaziju, ali su neki potegli i iz drugih mjesta, npr. iz Slavonskog Broda.
Skupu je prisustvovao i velik broj predstavnika diplomatskog kora, uključujući i ambasadorku Srbije Jelenu Milić i vladiku pakračko-slavonskog Jovana.
