Masnom crnom bojom ili smolom prelivena su dva kamena spoticanja postavljena 2022. i 2023. godine kod Nacionalne sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u ulici Hrvatske bratske zajednice, kao znak sjećanja na dvije komunistkinje Dragicu Hotko i Milku Božić koje su ubile ustaše. Ovaj tužan vandalski čin još je tužniji, s obzirom da je počinjen uoči Dana pobjede i dana oslobođenja Zagreba.

Milka Božić rođena je u mjestu Velika Pisanica kod Grubišnog Polja. Zajedno sa suprugom Đurom Božićem i sinom Petrom živjela je u Zagrebu. Od lipnja 1941. bila je, zajedno sa suprugom, u zatvoru na Savskoj cesti pod optužbom za suradnju s komunistima i prenošenje ilegalne pošte u Beograd. U jesen iste godine Đuro je odveden na stratište u Dotrščini i ondje pogubljen, dok je Milka odvedena u Jasenovac gdje joj se 1942. godine izgubio svaki trag.

O Dragici Hotko, rođenoj 6. listopada 1914. godine u Zagrebu, ima više podataka. Bila je trgovačka pomoćnica u Zagrebu i članica Kulturno-prosvjetnog društva “Mladost”, SKOJ-a od 1937. i KPJ od 1939. godine. Nakon proglašenja NDH djelovala je u Narodnoj pomoći II rajona. Uhićena je 21. kolovoza 1941. godine i odvedena u zatvor u Petrinjskoj ulici. Strijeljana je 11. rujna 1941. godine u Rakovom Potoku zajedno s još 49 zatvorenika.

Prije točno dva mjeseca pisali smo o oštećenju kamena spoticanja ispred Klinike za psihijatriju Vrapče posvećenog stradanju predratnog komuniste Stevana Galogaže kojeg su ustaše ubile u Jasenovcu 1944. godine.

Od 86 do sada postavljenih kamena spoticanja u Zagrebu, oštećeno je ili ukradeno njih sedam. Prvi se na udaru našao onaj postavljen krajem 2020. godine u Amruševoj ulici u spomen na zagrebačkog nadrabina Miroslava Šaloma Freibergera koji je ukraden sedam dana nakon postavljanja pa je početkom 2021. postavljen ponovo.

Iste, 2021. godine, niti tri sata nakon što je postavljen kamen posvećen Romu Branku Nikoliću kraj Osnovne škole Granešina nestao je i on. Suradnjom s lokalnom zajednicom pronađen je u nedalekom grmlju, da bi potom bio ponovo postavljen na istom mjestu i to zajedno s učenicima škole.

Treći slučaj devastacije dogodio se 2022. u Sesvetama kada je crnom bojom prebojan kamen u spomen na Roma Milana Šajnovića i prag posvećen romskim obiteljima Jurković, Udorović, Šajnović i Tomaško koji su skončali u Jasenovcu. Boja se za nekoliko dana sama oljuštila pa nije bila potrebna obnova.

Prošle godine crnom smolom zaliven je kamen sjećanja na Nevena Kirca u Vodovodnoj ulici. Brzom reakcijom gradskih vlasti smola je očišćena.

S postavljanjima u Zagrebu započelo se 2020. godine, s kamenom postavljenim za židovsku dječju glumicu Leu Deutsch. Od tada je postavljeno po 20 kamena za pripadnike najprije židovske, potom romske pa hrvatske i naposljetku srpske nacionalne zajednice koji su stradali od nacističke ruke ili bili žrtve domaćih kolaboracionista. Još njih šest postavljeno je zahvaljujući privatnoj inicijativi.

Uz nemjerljivu važnost sjećanja na žrtve, devastacijom kamenja spoticanja radi se i prilična materijalna šteta, s obzirom da je svaki od njih zasebno umjetničko djelo i ima vlastiti arhitektonski nacrt, tako da ukupni troškovi postavljanja iznose 538 eura. Postavlja ih Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i privatnim inicijativama.