Početkom tjedna građani Zagreba prijavili su Centru za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust oštećenje kamena spoticanja postavljenog u znak sjećanja na Stevana Galogažu ispred Klinike za psihijatriju Vrapče. Oštećenje je prijavljeno policiji.

Uz Centar, za postavljanje ovog kamena spoticanja zaslužno je i Srpsko narodno vijeće. Centar i SNV zajedno su krajem 2023. i početkom 2024. godine postavili 20 stolpersteina za žrtve srpske nacionalnosti, među kojima je i oštećeni u Vrapču. Galogaža je bio srpski književnik i publicist rođen 1893. u Ponikvarima kraj Topuskoga. Zbog sumnje da je sudjelovao u atentatu na bana Slavka Cuvaja 1912. izveden je pred sud i izbačen iz škole. Bio je dobrovoljac u srpskoj vojsci 1914., a školovanje je nastavio u Parizu. Nakon povratka u Zagreb uključuje se u rad Komunističke partije zbog čega je više puta zatvaran. Godine 1941. sklonio se u bolnicu Vrapče, gdje je boravio sve do jeseni 1944. kada su ustaše iz bolnice odvele 105 osoba, među kojima je bio i Galogaža. Ubijen je u logoru Jasenovac.

Kamen je postavljen ispred bolnice u zagrebačkom Vrapču

Od 86 do sada postavljenih kamena spoticanja u Zagrebu, oštećeno je ili ukradeno njih pet, govori za Novosti Maja Čižić iz Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Prvi se na udaru našao onaj postavljen krajem 2020. godine u Amruševoj ulici u spomen na zagrebačkog nadrabina Miroslava Šaloma Freibergera koji je ukraden sedam dana nakon postavljanja pa je početkom 2021. postavljen ponovo.

Iste, 2021. godine, niti tri sata nakon što je postavljen kamen posvećen Romu Branku Nikoliću kraj Osnovne škole Granešina nestao je i on. Suradnjom s lokalnom zajednicom pronađen je u nedalekom grmlju, da bi potom bio ponovo postavljen na istom mjestu i to zajedno s učenicima škole.

Treći slučaj devastacije dogodio se 2022. u Sesvetama kada je crnom bojom prebojan kamen u spomen na Roma Milana Šajnovića i prag posvećen romskim obiteljima Jurković, Udorović, Šajnović i Tomaško koji su skončali u Jasenovcu. Boja se za nekoliko dana sama oljuštila pa nije bila potrebna obnova.

Prošle godine crnom smolom zaliven je kamen sjećanja na Nevena Kirca u Vodovodnoj ulici. Brzom reakcijom gradskih vlasti smola je očišćena.

S postavljanjima u Zagrebu započelo se 2020. godine, s kamenom postavljenim za židovsku dječju glumicu Leu Deutsch. Od tada je postavljeno po 20 kamena za pripadnike najprije židovske, potom romske pa hrvatske i naposljetku srpske nacionalne zajednice koji su stradali od nacističke ruke ili bili žrtve domaćih kolaboracionista. Još njih šest postavljeno je zahvaljujući privatnoj inicijativi.

Uz nemjerljivu važnost sjećanja na žrtve, devastacijom kamenja spoticanja radi se i prilična materijalna šteta, s obzirom da je svaki od njih zasebno umjetničko djelo i ima vlastiti arhitektonski nacrt, tako da ukupni troškovi postavljanja iznose 538 eura.

Kamene spoticanja početkom 1990-ih osmislio je njemački umjetnik Gunter Demnig da bi u javnom prostoru oživio sjećanje na žrtve fašizma. Njegov je koncept prerastao u pokret pa ih je samo u Europi postavljeno približno 100.000. Prvi kameni spoticanja u Hrvatskoj ugrađeni su 2013. u riječke pločnike. Ono što ih izdvaja u odnosu na druga obilježja je odavanje počasti, s obzirom da se ako želite pročitati što piše na kamenu, morate sagnuti i tako pokloniti žrtvi.