Na predstavljanju monografije „Slučaj Novosti“ (Srednja Europa i SNV) autora Rade Dragojevića posvećene jubileju 25 godina tjednika Novosti, održanom u petak u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu, panelisti su razgovarali o izazovima s kojima se Novosti suočavaju, poput pritisaka vlasti i financijske (ne)stabilnosti, ističući važnost očuvanja slobodnog novinarstva te autonomije redakcije. Osobito je naglašena uloga Novosti kao platforme za kritički dijalog i reprezentaciju manjinskih glasova.
Damir Agičić, direktor izdavačke kuće Srednja Europa, ispričao je okolnosti u kojima je nastala monografija i kako je tekla suradnja s autorom koji ju je pisao punih godinu dana. Dragojević se, kao bivši glavni urednik, prisjetio političke situacije i izazova s kojima su se Novosti suočavale, ustvrdivši da je za vrijeme njegovog mandata, što se tiče političkih pritisaka, najteže bilo razdoblje vladavine Ive Josipovića koji je, kako je rekao, otvoreno, uporno i ustrajno tražio da se ukine javno financiranje Novosti preko Savjeta za nacionalne manjine zbog tekstova o njegovim poslovnim vezama, ali Vlada Zorana Milanovića taj zahtjev nije provela.
– Josipović je tada govorio isto ono što danas govore članovi Domovinskog pokreta. Pitao je zašto bi samo Novosti i Hrvatsko slovo bile pošteđene tržišta. Zapravo se htjelo manjinski medij natjerati da se bavi isključivo manjinskim temama – rekao je Dragojević.
Nekadašnji savjetnik ministrice kulture i scenarist Milan F. Živković upozorio je na medijsku pustinju u kojoj se nalazimo, s obzirom da postoje cijele županije u kojima nema nijednog medija usporedivši situaciju s onom od prije 25 godina.
Novosti često nisu bile samo pribježište novinarima koji su ih različitih razloga ostajali bez posla, nego i „pribježište idejama“, kako je to rekao Dragojević, istaknuvši da tako nešto ne bi bilo moguće bez financiranja javnim novcem koje daje slobodu pisanja. Nije, međutim, uvijek bilo lako pisati za Novosti zbog čega nije bilo rijetko pisati pod pseudonimom.
Sudionici okruglog stola (Foto: Sandro Lendler)
Govoreći o čestoj usporedbi Novosti s Feralom, sveučilišna profesorica u mirovini Nadežda Čačinovič kazala je da je i za jednu i za drugu novinu nije ključna samo kritička pozicija, nego i neprijatelji.
– Zanimljivo je da se od nečega što je bilo zamišljeno kao stavljanje u određene okvire i suzbijanje stvorio kontinuitet kritičke misli do kojeg ne bi došlo da se nije otvorio prostor da se ti novinari priključe nečemu što u početku nije bilo zamišljeno za njih – kazala je Čačinović.
Komentirajući položaj Srba u Hrvatskoj, Agičić je rekao da neki političari s desnice traže bolje Srbe od onih koji su izabrani na izborima da predstavljaju srpsku manjinu u Hrvatskoj, što je pogrešno, jer svaka manjina mora imati svoje predstavnike. Takva politika traženja ne bi smjela biti primarna u hrvatskoj politici i nadam se da će oni koji jesu na vlasti to shvatiti – rekao je Agičić.
Odgovarajući na pitanje o položaju Novosti u srpskoj zajednici, bivši glavni urednik komentator Ivica Đikić konstatirao je da su Novosti „pozitivan eksces u hrvatskom medijskom prostoru“, ali i da ih nije jednostavno uređivati s obzirom da ima puno elemenata koje treba uskladiti – od javnog financiranja, izdavača koji nije klasičan izdavač nego manjinska udruga, do etabliranih novinara i rodnog pitanja. Novosti se obraćaju najširoj publici, ali i Srbima u Hrvatskoj. Nije lako pronaći balans između tih omjera, zbog čega je bitno da se radi profesionalno i dobronamjerno.
O položaju novinarki i novinara Novosti, Đikić je rekao da nije lako pisati u tom tjedniku, jer se svako malo napada da je antihrvatski.
- Taj teret nije jednostavan. Koliko god je izdavaču ponekad teško s našim tekstovima, nije lako ni nama nositi se s tim pritiscima da nas se praktički na dnevnoj razini naziva četnicima i antidržavnim elementima – konstatirao je Đikić, dodajući da 25 godina obavezuje na održavanju Novosti kao prostoru slobode te da budu kuća za sve Srbe u Hrvatskoj.
Dvorana Srpskog kulturnog centra u Zagrebu bila je premala da primi sve zainteresirane (Foto Sandro Lendler)
Prema Živkovićevim riječima, novinarsku autonomiju treba dodatno razvijati i educirati političare o zakonskim rješenjima koja se trebaju poštivati da ne bi ostale samo lijepe želje.
- Desnica inzistira na striktnoj podjeli između kulturne i ekonomske politike, što je duboko pogrešno, jer podrazumijeva podređivanje drukčijih, pa po njima, primjerice, neki lezbijski portal ne bi smio pisati o ekonomskoj politici, nego se baviti prvenstveno lezbijskim temama. Sličan problem imamo s lokalnim medijima kojima lokalne vlasti uvjetuju financiranje praćenjem isključivo lokalnih tema pa bi se po toj logici Novosti trebale baviti samo srpskim temama ili pečenjem rakije. Doći ćemo do takvih apsurda ako pristanemo na tu lažnu podjelu između kulturne i ekonomske uloge politike. Desnica radi na proizvodnji tako suženog medijskog polja koje je lakše kontrolirati. U tom smislu treba gledati na Novosti. Njima je problem da ono što Novosti pišu mogu svi pročitati. O tome se radi – rekao je Živković i istaknuo da Novosti odbijaju biti izolirane i govore u ime svih manjinskih zajednica te su alternativa velikim medijima u dosljednom zagovaranju progresivnih politika.
– Očekivati i dobivati od nekog tko ima manjinski stav da odražava kritičku poziciju za čitavu Hrvatsku nije lako, ali nadam se da će se taj paradoks održati – zaključila je Čačinovič.
