"Novinar može slobodno pisati i raditi jedino kad je njegova egzistencija sigurna i kad su sigurna i zaštićena njegova prava. Na žalost, pitanje radničkih prava se u Hrvatskoj doživljava kao relikt davnih vremena, što nije istina. Radi se o evropskim normama i zahtjevima", poručila je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever na okruglom stolu na kojem je najavljeno oformljavanje radne grupe koja će pokrenuti pregovore o granskom i nacionalnom kolektivnom ugovoru u medijima, kao ultimativnoj zaštiti radničkih prava u medijskom sektoru. Uz SNH, iza inicijative stoje Sindikat grafičara i medija te Sindikat obrazovanja, medija i kulture (SOMK).
Pregovori su najavljeni u ambijentu u kojem su posljedice pandemije i ekonomske krize teško pogodile medijski sektor. No, stvari su, po mišljenju sudionika okruglog stola, krenule silaznom putanjom puno prije COVID 19 krize. Fleksibilizacija tržišta rada, odnosno promjene u zakonodavstvu koje su išle u korist poslodavca, a na štetu radnika, otvaranje prostora za zapošljavanje putem ugovora na određeno i drugim atipičnim oblicima rada (outsourcing, agencijski rad, honorarni rad), negativno su djelovale na materijalnu i socijalnu sigurnost radnika, koji sada nemaju gotovo nikakvu perspektivu ostvarivanja sigurne mirovine.
Prije desetak godina pregovaralo se oko granskog kolektivnog ugovora. Do dogovora nije došlo, jer su poslodavci inzistirali samo na minimalnoj plaći. Od 11 kolektivnih ugovora u medijskom sektoru koji su sklopljeni u neposrednoj prošlosti, obnovljeni su samo oni na HRT-u i u agenciji Hina.
Božica Žilić, predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture, podsjetila je da nijednom poslodavcu nije drago imati sindikate, ali da radnici moraju znati kako bez sindikata nema mogućnosti kolektivnog ugovora.
"Mnogi poslodavci bi ostavili radnike na minimalnoj plaći, nastavili rad bez radnog vremena i ne bi plaćali prekovremene", poručila je Žilić, dodajući da se nada kako će njihova udružena inicijativa naići na odaziv druge strane i da će otpočeti socijalni dijalog o ovoj temi.
Zasad je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) odgovorila da je primila zahtjev sindikata, bez dodatnog komentara na njega. Član Izvršnog odbora SNH Anton Filić rekao je da prije desetak godina granski kolektivni ugovor nije sklopljen zbog izostanka volje poslodavaca. Sindikati su se, s druge strane, bojali ugovornog rješenja koje će nametnuti manja prava od onih koja imaju neke redakcije, pa da će doći do smanjenja standarda.
"Sada treba predložiti ugovor s pravima koja ne postoje u većini redakcija", poručio je Filić, podsjećajući da u Večernjem listu već dugo vremena nema kolektivnog ugovora. Nisu ga, kaže, uspjeli potpisati iako su zbog toga išli u zakonski štrajk. "To je iskustvo ukazalo na pokušaje poslodavca da iskoristi sve mogućnosti kako ne bi došlo do potpisivanja ugovora, pa i raslojavanje sindikalne strane. Oformljene su unutar firme i nove tvrtke bez tradicije sindikalnog organiziranja, smanjen je broj članova i otupljena oštrica sindikata", istaknuo je Filić, navodeći potom i važnost nacionalnog kolektivnog ugovora za koji bi se trebali izboriti u Hrvatskoj.
"To su prava koja bi imali svi radnici u Hrvatskoj. Treba okupiti veće sindikate i napraviti zajedničku platformu, koja bi išla ka tome da se regulira prekovremeni, noćni rad i druga prava. Zakon o radu govori da se prekovremeni rad mora plaćati za rad po noći i nedjeljom, ali kolektivni bi primjerice spominjao da je ta cifra za 30 posto veća", rekao je Filić.
Sindikalna predstavnica s HRT-a Biljana Romić kaže da kod njih u javnom sektoru nije bilo loma koji je u drugim redakcijama nastupio kad je došlo do privatizacije. Problem na javnoj televiziji je bio to što je uprava iskoristila postojanje sedam sindikata za manipulaciju, s ciljem da se neka prava uskrate. Imali su i pokušaje outsourcinga radnika koje su uspjeli zaustaviti, ali i izostanak sustavnog odnosa prema plaćama, sistematizaciji, povišicama. Na inzistiranje novinarskog sindikata, i nakon što su se sindikati ujedinili unutar HRT-a, po prvi puta su došli s prijedlogom novog kolektivnog ugovora u kojem je uključen i rad od kuće.
"Ne mislim da smo postigli fantastičan ugovor, ali smo potpisali ugovor u kojem je mnogo više nego što se očekivalo", poručila je Romić.
Medijski analitičar Milan F. Živković, koji je sudjelovao u izradi nikada usvojene SDP-ove medijske strategije, rekao je da je kapitalizam oduvijek izmišljao nove oblike prekarnog rada, te da je sindikalna zadaća upozoriti da se radi o takvoj povijesnoj tendenciji i da sve te nove oblike rada – poput platformskih radnika – treba regulirati kao da se radi o radnom odnosu.
Vlada je, po njemu, u mogućnosti da izmijeni pravila o proširenju kolektivnog ugovora. Potrebno je, primjerice, u Zakon o radu vratiti odredbu da je proširenje moguće na prijedlog bilo koje strane, a ne na prijedlog svih strana, te da procjenu učinaka i javnog interesa umjesto ministra donosi barem gospodarsko-socijalno vijeće. Živković je otvorio i pitanje poštivanja radničkih prava unutar budućeg kolektivnog ugovora kao preduvjeta za direktnu ili indirektnu državnu potporu medijskim poduzećima.
Poslodavci su, primjerice, u prošlosti donosili statute koji reguliraju redakcijske odnose tek nakon što je to bio uvjet za snižavanja porezne stope, ali su ti dokumenti u mnogim slučajevima bili loši. Čak i kad su bili nešto bolji, poslodavci su ih kršili jer nadležni zakon ne predviđa nikakvu inspekciju i regulaciju. Upozorio je da bi se to moglo desiti i s kolektivnim ugovorom. Kao inspiraciju za sindikate naveo je primjer švicarskog federalnog zakona o održivoj javnoj nabavi, prema kojem je (ne)pridržavanje radničkih prava u privatnim firmama uvjet za diskvalifikaciju aplikanata na tendere.
"Ako Švicarci to mogu zahtijevati u javnoj nabavi, onda možemo i mi kad dijelimo novac za medijsku proizvodnju", kazao je, i dodao da na razini EU-a postoji direktiva koja još nije izglasana i koja daje naglasak na kolektivno pregovaranje, slobodu sindikalnog udruživanja i uključivanja sindikata u provedbu minimuma standarda ljudskih prava u poduzećima.
Freelance radnica Andrea Milat smatra da je sve više ljudi u sektoru postalo svjesno činjenice da dominantna definicija novinara više nije osoba koja ima ugovor o radu na neodređeno u tradicionalnom mediju. Dodala je pritom da liberalizacija tržišta i pojava velikog broja internetskih medija nije praćena psihološko-socijalnim aspektima koji bi dali odgovor na pitanje što znači biti novinar. Taj koncept znatno drugačije zamišljaju novije generacije novinara, koji su u sustav ušli lišeni prava starijih kolega. U kontekstu neprofitnih i prekarnih novinara, rekla je da postoji izrazito visok stupanj samoeksploatacije, jer se radi o tipovima financiranja koji ovise o društvenoj situaciji.
"HDZ nije jedini krivac za situaciju s neprofitnima, oni su samo nastavili regresivnu politiku SDP-a. Temelje onoga što danas gledamo udario je Zoran Milanović na poziciji premijera s onim raznim odredbama o PDV-u i raznim oblicima intervencija u medijsku politika. SDP je bio taj koji je uveo PDV na honorare i autorske ugovore. S obzirom na to da je to tržište jako ograničeno, da ovisi ili o sredstvima izvan države ili o javnim sredstvima koji se dijele na kapaljku zbog toga što su oni politički i sadržajno profiliraniji, možda i kritičniji, taj se sektor dolaskom još konzervativnije vlasti urušio", poručila je Milat, dodajući da je granski kolektivni ugovor možda jedina stvar koja može spasiti neprofitni sektor.
Mario Kikaš je opisao stanje u audiovizualnom sektoru, gdje je prisutan problem prekarnih radnika na različitim tipovima vanjskih produkcija koji stvaraju sadržaj što se emitira na javnim i privatnim televizijskim postajama. Naveo je da strane produkcije, predstavnici globalnih kompanija poput HBO-a i Netflixa, iskorištavaju neregulirane radne odnose u Hrvatskoj, što je put za jeftinu radnu snagu. U sektoru ne postoji sindikalno organiziranje, jer njime dominiraju strukovne organizacije koje ne mogu preuzeti pravnu obavezu da budu sindikati. Riječ je o vrsti novog dijela visokoprekarnog medijskog sektora u kojem je nužno sindikalno organiziranje i ukazivanje na temeljna prava koja se krše.
"Većina produkcija dolazi iz SAD-a, gdje postoji tradicija i povijest sindikalnog organiziranja. Tu je i Francuska, kao dominantna kulturna sila u Evropi, gdje je rad visoko reguliran. Naravno da vanjske produkcije dolaze u Hrvatsku da bi iskoristile nereguliranost, pa kolege iz Švicarske ili Francuske imaju veća prava i plaće od domaćih radnika", poručio je.
Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a, izjavio je da će čelno novinarsko udruženje podržati sindikate u ovim pregovorima. Rekao je da se radnička prava krše svakodnevno i da njihovo jačanje utječe na kvalitetu rada i povjerenje prema profesiji. "Ako se nešto drastično ne promijeni mislim da mladi novinari u ovakvim okolnostima neće doživjeti mirovinu na svome poslu. Zato su potrebne promjene", zaključio je Zovko.
