Ova knjiga je odgovor na revizionističku bujicu, donosi nove metodologije istraživanja i jedan je od rijetkih novih radova na temu Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, rečeno je na predstavljanju knjige Katarine Banić "Između ustaša i partizana / Zagreb 1941.-1945." u petak u prostorijama SABA RH u Zagrebu.

- Drago mi je da je SABA prepoznala značenja ove teme i diplomske radnje iz koje je nastala knjiga, jer se to ne događa često - naglasio je promotor sveučilišni profesor Ivo Goldstein, koji je idejni začetnik štampanja knjige, s obzirom da je predložio SABA-i da je objavi.

Naglasio je da je mnoge teme obradio u svojoj knjizi "Zagreb 1941.-1945.", ali da je Katarina Banić napravila korak dalje u istraživanjima biografija i iskaza svjedoka, što je pozicija koja je za mnoge mogla biti komforna, ali je neke od njih dovela i u poziciju žrtve pa i pred streljački stroj.

Rekao je i da se iz knjige jasno vidi stav Zagrepčana o ustašama koje u Hrvatsku nitko nije zvao, a priključila im se društvena elita koje se nije slagala s jugoslavenskim režimom kao i primitivna rulja pristigla iz mahom ruralnih krajeva NDH.

- Zagrepčani su ih doživjeli kao nasilnike. Zbog antagonizma prema ustaškom režimu ljudi su bježali u partizane. Prvi val 1941. i 1942. činili su komunisti i oni koje je režim direktno ugrožavao, a drugi val su bili obični građani. Tokom 1943. i 1944. je bilo "in" ići u partizane, jer se tako izražavao protest - rekao je Goldstein.

- Povod za istraživanje bile su slike Zagrepčana s dočeka Nijemaca 1941. i partizana 1945. kao i način na koji su te snimke upotrijebljene u filmu o Diani Budisavljević. Tokom istraživanja zaintrigirala me i Hannah Arendt koja je pisala o izvorima totalitarizma i bezdušnim masama. Smetala me priča o dva totalitarizma, od kojih je onaj jugoslavenski gori, kao i teze da je antifašizam nametnut hrvatskom narodu. Zagrepčani su bili protiv režima i borili su se za oslobođenje - rekla je Katarina Banić.

Rada Borić, Franjo Habulin, Melita Mulić, Budimir Lončar i Tomislav Jakić (Foto: Nenad Jovanović)

Klerofašizam je bio pokriće ustaštva koje su činili ruralci i kriminalci, a crkva u Hrvata kao vodeća komponenta imala je patronat nad njima, rekao je u raspravi Budimir Lončar, na što je Banić rekla da je proučavala katoličke pokrete koji su, pogotovo 30-ih godina, imali fašističke elemente i nastojali, pa i uz vojne metode, da izvrše rekristijanizaciju društva, ali da bi oni bili tema posebne knjige.

Na kraju promocije Goldstein je rekao da se u narednim mjesecima očekuju dvije knjige na temu Drugog svjetskog rata. Docent Filozofskog fakulteta u Zagrebu Goran Hutinec piše o ratnim događajima u Velikoj župi Zagorje, pri čemu obara tezu da su Srbi, koji su živjeli na području Kalnika, bili protiv bilo kakve hrvatske države, jer su u ustaškim i žandarskim izvještajima navedeni kao mirni ljudi, dok Igor Mrkalj rasvjetljava pitanje ustaških pokolja u Glini i okolini tokom 1941. i 1942. godine.

O tome što knjiga znači za antifašističku scenu u Hrvatskoj i za mlađe generacije pitali smo Radu Borić koja je došla kao izaslanica gradonačelnika Tomaševića.

- Važno je da autorica mlađe generacije novom metodologijom korištenja biografija doprinosi razumijevanju uloge pojedinca u tom vremenu, otkriva što danas znači revizionizam i tko su osloboditelji Zagreba. Posljednjih godina pokazuju se isti imaginariji i izjednačavaju ljudi koji su dočekivali i Nijemce i partizane, ali je Banić u svojoj knjizi jako dobro pokazala da Zagreb velikom većinom nikad nije bio proustaški. U ratovima ruralne sredine podržavaju pobunjenike, a ne gradske. Zagreb je bio izuzetak jer je sačuvao svoju antifašističku notu. Ako Zagrepčani nisu bili u partizanima, a svaki peti je bio, pasivno su ili aktivno radili protiv fašizma. Interes mladih je pozitivan što smo vidjeli i nedavno na obilježavanju obljetnice Virtualnog muzeja Dotrščina gdje ih je bilo jako puno. Došlo je vrijeme da se mladi prihvate tih tema, što se vidi iz više izložbi i zbornika poput Kartografije otpora - zaključila je Borić.

U punoj dvorani uz Lončara i Borić bili su i Melita Mulić kao izaslanica predsjednika RH, bivši borci te brojni antifašisti i članovi SABA RH na čelu s predsjednikom Franjom Habulinom.