Koje su sličnosti, a koje razlike između izbora u Francuskoj i Sloveniji?
Izborni proces u Sloveniji svodio se na referendum za Janšu ili protiv njega, šta je slično drugom krugu izbora u Francuski gdje se glasalo za Le Pen ili protiv nje. Sličnost je u tome da se biralo između autokratskog etatističkog kapitalizma s otvorenim rasističkim i nacionalističkim diskursom (što prezentiraju Le Pen i Janša), i neoliberalnog kapitalizma koji govori o slobodi Francuza i Slovenaca, a što prezentiraju Macron, koji je svakako desni liberal, i Golob – nov lik nove partije Pokreta sloboda – koji se prezentira kao lijevi liberal, pa će se baviti ekološkom tranzicijom. Slovenija je izašla iz dvogodišnjeg izvanrednog stanja: Janša kao stari autokrat i militarist dobro je iskoristio situaciju pandemije za čistke u kulturi, medijima, obrazovanju, pa do ekonomije i političke birokracije. U sve te aparate i mreže stavio je gomilu svojih poslušnika, inicirao loše zakone, slao vodene topove na demonstrante koji su prosvjedovali svaki petak ispred parlamenta i naplaćivao im velike kazne. U zadnje je vrijeme davao socijalne bombone, kao njegov "rođak" Orban. Sve to, uključujući i jaku propagandu, došlo je za njega prekasno jer su se mnogi okrenuli protiv njega.
U Francuskoj je situacija različita jer je tamo na vlasti desni neoliberal, koji se također odnosio autokratski prema mladima, radničkoj i srednjoj klasi. Sjetimo se samo štrajkova i prosvjeda "žutih prsluka". Na ovim izborima izazvale su ga dvije različite koncepcije "razvoja" i programa: Melenchonov lijevi program, koji je socijalan i radi na novoj republici (u što je uvjerio oko 22 posto birača) i Le Pen i njezin krajnje desničarski program koji ima primjese socijalnog, neoliberalnog i otvorenog antimigrantskog nacionalističkog i proputinovskog stava (dobila 23 posto). U Sloveniji je lijevi blok, ako u njega ubrojimo Levicu i Socijaldemokrate dobio jedva 11 posto glasova, i sasvim kapitulirao. Nije uspio unijeti lijeve teme u kampanju.
Prokomentirajte ukratko izborne rezultate. Što se može očekivati od relativnog pobjednika Pokreta sloboda Roberta Goloba? On voli isticati da su oni pokret, a ne stranka, pa stranačka disciplina neće biti tako važna, nego stručnost za razne položaje u vlasti.
To je nekakva pragmatična tehnokratska formacija, koja ima mnogo zajedničkog s bivšom Liberalnom demokracijom Drnovšeka, mada nakon "smrti" LDS-a svaki puta pred izbore imamo identični recept: novi lik, nova partija (Janković, Cerar, Šarec), koju predvodi neki sređen, "uspješan" menadžer koji će učinkovito voditi državu. Nije to pokret nego interesna zajednica koja izražava pragmatizam, centrizam i nema nikakvog razrađenog programa; njega pišu EU i kapital, a način vođenja politike sigurno neće biti autokratski kao Janšin. Poštovat će prava, komunicirati s ljudima, popraviti neke greške janšizma i, kako kaže Golob, napraviti tranziciju u zelenu ekonomiju. Vjerujem da je za očekivati neko umjereno nastavljanje neoliberalizma s povećanim investicijama u tehnologiju, ekologiju, iako je ekipa koja će sada doći u parlament vrlo neiskusna, što će kadrovi Janšinog SDS-a na svakoj točki koristiti u procedurama. Generalno, vlada će biti svakako efikasnija, a očekujem da će je sastaviti zajedno sa Socijaldemokratima.
U usporedbi s prijašnjim dvjema izborima Levica je skoro prepolovila broj glasova i u tom smislu postigla izborni neuspjeh. Ipak je jedna od samo pet stranaka koje će ući u Državni zbor. Što su razlozi za takav podbačaj Levice i koji manevarski prostor ona sada ima? Još se ne zna hoće li je Golob uzeti u koaliciju, iako se špekulira da neće?
U usporedbi sa zadnjim izborima i 83 tisuće glasova, sad je dobila oko 51 tisuću glasova, što zbog većeg odaziva birača predstavlja poraz, prolaz kroz ušicu igle. U Državni zbor je ušla kao peta stranka sa 4,35 posto. Razloga za neuspjeh je nekoliko: ove izbore možemo tumačiti kao taktičko glasanje (za većinsku stranku centra koja treba pobijediti Janšu), a rezultat odražava koliko je stranka loše radila posljednjih godina. Levica se nije pridružila ovom antijanšinom koru i udružila se sa strankama centra u koaliciji za izbore. To joj je oduzelo manevarski prostor, prebacilo program u sredinu, tako da je stranka imala puno "umjereniju" kampanju, a usput je izgubila dio zastupnika i rascijepila se. Zbog svega toga su od angažmana odustali i pojedini aktivni članovi i aktivisti. Ni u vrijeme pandemije ni oko rata u Ukrajini nije pronašla neku distinktivnu lijevu poziciju koja bi Levicu odvojila od centra.
Što predviđate da će se dalje događati na slovenskoj stranačkoj, ali i općoj političkoj sceni? Hoće li doći do brzog formiranja vlade i što se od nje može očekivati?
Oko formiranja vlade samo su dvije opcije: ili će Pokret sloboda vladati samo sa Socijaldemokratima, ili će u nju uključiti Levicu. Ali, Levica treba razmisliti o svemu i raspraviti i izborni rezultat i što želi učiniti. Ući u centrističku vladu s tako lošim rezultatom nije nikakav recept za dugoročniji rad. Očekujem da će doći do koalicije prije ljeta i da će onda godinu dana biti potrebno da se uspostavi klima za normalniji rad.
