Kako komentirate da Ministarstvo financija namjerava izraditi prijedlog zakona o registru stanovništva, obitelji i kućanstava, kojim bi trebalo osigurati objedinjavanje svih relevantnih podataka o njima i imovini kojom raspolažu?
To je alat koji je koristan i potreban. Država o građanima prikuplja brojne podatke, ali su oni razasuti po različitim registrima i bazama koje nisu međusobno lako povezive. Zbog toga se događa da građani moraju različitim tijelima dokazivati određene činjenice, iako država, odnosno neko drugo njezino tijelo raspolaže tim podatkom. Nadalje, veća količina podataka o građanima načelno omogućava bolju podlogu za izradu javnih politika.
Nema li Porezna uprava već sad sve te podatke o imovini i kućanstvima?
Nema. Odnosno, nema ih objedinjene u jednoj bazi. Ovdje se ne radi o prikupljanju novih podataka, nego o objedinjavanju i povezivanju podataka kojima država raspolaže u jedan registar.
Neki smatraju da popis stanovništva treba koristiti samo u statističke svrhe, a ne za aktivnosti državnih tijela?
Popis je po definiciji statistički alat, a statistički podaci su podloga za aktivnost državnih tijela. Te stvari nisu međusobno isključene. Popis stanovništva je statističko istraživanje u tom smislu da se osobni podaci koji su njime prikupljeni ne mogu na pojedinačnoj razini, dakle na razini pojedinog građana, dijeliti s drugim državnim tijelima. To je poanta te odredbe.
Dakle, time se građanima garantira neka vrsta povjerljivosti odgovora koje su dali na popisu stanovništva Državnom zavodu za statistiku, a koji im je obećao da to neće koristiti u druge svrhe osim statističkih. To se tako radi da bi se osigurala veća iskrenost građana u popisu. Stoga država ne može iskoristiti popis da bi na njemu temeljila registar nego ga mora stvoriti iz administrativnih izbora, njihovim povezivanjem.
Je li možda svrha objedinjavanja rezanje socijalnih naknada?
Državi bi registar mogao značajno pomoći jer će imati bolje podatke o raznim aspektima života građana i moći će se bolje planirati javne politike. To je ujedno posredno korisno za građane. Svima nam je u interesu da javne politike budu preciznije formulirane i učinkovitije.
Da, posljedica može biti i rezanje socijalnih naknada, ako se ispostavi da je netko tko ih koristi primjerice vlasnik većeg broja vrijednih nekretnina. To će omogućiti i da se cenzusi za neke socijalne mjere preciznije i pravednije postave. Tek nakon cjelovitog uvida će se moći povesti kvalitetna rasprava o tome tko bi trebao imati određena socijalna prava a tko ne. Sada imamo situaciju da mnogi građani smatraju da razna socijalna prava koriste oni koji za na njih ne bi trebali imati pravo. Ovime bi se, možda, moglo i povećati povjerenje u opravdanost različitih socijalnih mjera.
Koliko će to koštati?
Bit će značajnih troškova, prvenstveno za različite IT usluge, koji u ovakvim projektima mogu narasti do doista jako velikih iznosa. Ali po mom shvaćanju, ovo ne bi uključivalo bilo kakvo prikupljanje novih podataka od građana, nešto nalik popisu stanovništva, nego povezivanje postojećih baza i njihovo eventualno bolje strukturiranje.
