Iako se činilo da je nedavni tekst u ‘Novostima’ o više od 67.000 Srba izbrisanih iz biračkog spiska u jedanaest županija u Hrvatskoj izazvao reakcije samo u medijima u Srbiji i kod tamošnjih političara radi sakupljanja jeftinih političkih poena, dok je kod kuće ostao gotovo neprimijećen, saopćenje Hrvatskog helsinškog odbora ipak dokazuje zainteresiranost određenih hrvatskih krugova. No u saopćenju HHO-a, koje potpisuje njegov predsjednik Ivan Zvonimir Čičak, ne izražava se zabrinutost zbog brisanja točno 67.496 Srba i razloga koji su do toga doveli, nego se demantira brojka koju su, kako tvrdi, ‘lansirale Novosti’.
Kako bi pokušali opovrgnuti brojke iz ‘Novosti’, HHO se obratio Ministarstvu uprave tražeći podatke o broju izbrisanih. Umjesto da na osnovu dobivenih podataka potvrde činjenicu velikog broja izbrisanih građana srpske nacionalnosti, iz HHO-a ističu da je brojka navedena u ‘Novostima’ netočna. Naime, prema podacima Ministarstva, od početka primjene Zakona o prebivalištu, odnosno od siječnja 2015. do 19. travnja 2017., u Hrvatskoj je iz biračkih spiskova izbrisano ukupno 269.516 državljana. Od toga 152.974 Hrvata, 40.103 Srba, 3.768 ostalih, 3.638 Muslimana, 2.236 Albanaca i 1.492 Roma, te određeni broj pripadnika ostalih nacionalnosti. Službenim podacima Ministarstva uprave o broju izbrisanih Srba (njih 40.103) od početka primjene Zakona o prebivalištu, odnosno od 2015. godine, HHO je pokušao demantirati brojku od 67.496 izbrisanih Srba u samo 11 županija i opravdati postupak čišćenja biračkog spiska od Srba brigom o mnogo više izbrisanih Hrvata, u čemu Čičak vidi ‘etničko čišćenje’ nepoćudnih Hrvata i to, kako kaže, u hrvatskoj državi.
U odgovoru Ministarstva uprave krije se još jedan zastrašujući podatak koji nije zabrinuo HHO, a to je da su izbrisane 61.264 neizjašnjene osobe za koje se, sudeći prema političkoj i društvenoj klimi u Hrvatskoj, može pretpostaviti da su većinom srpske nacionalnosti.
Na veliku žalost ili radost Čička, podaci Ministarstva uprave koji su proslijeđeni HHO-u samo su potvrda podataka koje su ‘Novosti’ dobile uspoređivanjem broja Srba po službenom biračkom spisku od izbora za vijeća nacionalnih manjina 2011. i broja Srba po biračkom spisku koji nam je na naš upit dostavilo Ministarstvo uprave, zaključno s prosincem 2016. godine. Znači, 67.496 Srba izbrisano je u periodu od pet godina, s čime se započelo četiri godine prije konačne primjene Zakona o prebivalištu. Što dovodi do zaključka da je još za vrijeme vlade Zorana Milanovića, kada je ministar policije bio Ranko Ostojić, a ministar uprave Arsen Bauk, potiho, prije primjene spornog Zakona, izbrisano 27.393 Srba iz biračkih spiskova Republike Hrvatske, s područja 11 županija koje zahvaćaju povratničke krajeve i Istočnu Slavoniju, odnosno krajeve koji su 1990-ih bili zahvaćeni ratom, a gdje je koncentracija srpskog stanovništva značajnija. Početak primjene Zakona o prebivalištu 2015. značio je samo nastavak dotadašnjeg uspješnog brisanja Srba, koje je za vrijeme obiju vlada HDZ-a i Mosta vrijedno provodio Vlaho Orepić kao ministar policije, postigavši rekord da je za godinu i pol dana izbrisao više Srba od SDP-ove vlade u četverogodišnjem mandatu.
Iz podataka Ministarstva uprave jasno je vidljiv rezultat tog svojevrsnog natjecanja tko će više Srba izbrisati. Naime, jasno je da su građani srpske nacionalnosti najviše pogođeni provođenjem Zakona o prebivalištu – izbrisan je svaki peti. Kada se detaljnije analizira tablica izbrisanih, također je vidljivo da su u protekle dvije i pol godine ti građani više bili na udaru administrativne metle od onih hrvatske nacionalnosti. Primjera radi, na području Šibensko-kninske županije, u maloj općini Biskupiji ukupno je izbrisano 1.189 birača, pri čemu je izbrisanih Srba 91 posto u odnosu na broj izbrisanih Hrvata, dok je u Erveniku taj postotak čak 97. U Zadarskoj županiji, u gradu Obrovcu gdje je srpska zajednica u manjini, od ukupno 1.281 izbrisanog birača 78,6 posto otpada na Srbe u odnosu na broj izbrisanih Hrvata, u općini Gračac od ukupno 1.519 izbrisanih 84,7 je posto Srba u odnosu na broj izbrisanih Hrvata. Slično je i u Karlovačkoj županiji: u Plaškom je izbrisano 83,3 posto Srba u odnosu na broj izbrisanih Hrvata, u Krnjaku 78,1, a u Vojniću 76 posto. Drugačije nije ni u Sisačko-moslavačkoj županiji: u Dvoru s većinskim srpskim stanovništvom izbrisano je ukupno 1.286 građana, odnosno 85,3 posto Srba u odnosu na broj izbrisanih Hrvata, dok je u Vrginmostu taj postotak čak 89,7. U gradu Vukovaru izbrisano je ukupno 4.427 građana, od toga 2.187 Srba, 1.393 Hrvata i 383 neizjašnjenih, odnosno izbrisano je 61 posto Srba u odnosu na broj izbrisanih Hrvata; u Kninu je izbrisano ukupno 4.578 birača, od čega 64,6 posto Srba u odnosu na broj Hrvata; u Glini je od ukupno 1.340 izbrisanih 956 Srba i 352 Hrvata, odnosno 73 posto izbrisanih Srba u odnosu na broj izbrisanih Hrvata; u Pakracu je izbrisano 1.967 građana, s time da je 78,7 posto izbrisanih Srba u odnosu na broj izbrisanih Hrvata. Prosječno, u navedenim mjestima izbrisano je 80 posto Srba u odnosu na broj izbrisanih Hrvata.
Ivan Zvonimir Čičak u svom saopćenju ističe da je potrebno posvetiti pažnju prigovorima koji dolaze iz redova srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj kako hrvatski Srbi, kako kaže, ne bi ispali najveća kolateralna žrtva brisanja državljana Hrvatske i kako se rezultat brisanja ne bi mogao upotrijebiti kao dokaz daljnjeg ‘etničkog čišćenja’ Srba u Hrvatskoj. Također naglašava činjenicu da je u velikom broju mjesta koja nastanjuju Srbi vrlo visok postotak osoba starijih od sedamdeset godina, te najavljuje da će se ovi poremećaji ‘slijedom biologijskih razloga nastaviti’, izbjegavajući pritom uz ‘biologijske razloge’ navesti i druge koji su u mnogo značajnijoj mjeri presudili srpskoj zajednici u Hrvatskoj.
Radujući se nestanku Srba iz Hrvatske, Čičak zaboravlja da je slika srpske populacije danas – bio broj Srba izbrisanih iz biračkog popisa Republike Hrvatske 40.103 u posljednje dvije i pol godine ili 67.496 u posljednjih pet i pol godina – moguća slika hrvatske većine sutra, i zato bi se svi trebali zabrinuto zapitati kamo nestaše toliki građani Hrvatske.
