Hrvatski sabor je nakon dvomjesečne pauze raspravljao o konačnom prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika. Aktualni zakon prestaje važiti 1. oktobra temeljem odluke Ustavnog suda. Predloženim Zakonom, kao i dosad, ostat će deset izbornih jedinica, plus dvije koje se odnose na izbor zastupnika nacionalnih manjina i državljana s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, u kojima se bira po 14 zastupnika. Osnovno polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici su podaci iz Registra birača.

Kako je naveo SDSS-ov Boris Milošević, u saborskoj raspravi moglo se čuti mnogo kritika na proces pripreme Zakona: da nisu poštivana temeljna načela i preporuke Venecijanske komisije, da nije bilo bilo političkog dijaloga, da nije sređen popis birača odnosno da se sve temelji na lažnim biračima. Kazao je da su se pojedini zastupnici dotakli posebne izborne jedinice za manjine smatrajući da se bira prevelik broj manjina.

- Slažem se da nije bilo političkog dijaloga i krivo mi je zbog toga. Smatram da u izradu ovakvog političkog zakona treba krenuti vrlo rano u mandatu kako bi se mogla provesti kvalitetna priprema i rasprava o svim boljkama našeg izbornog sustava. A to ne uključuje samo Zakon o izbornim jedinicama, već i Zakon o izborima zastupnika, Zakon o registru birača pa i Ustav kojim je propisana dobna granica od 18 godina koja se može preispitivati, da li je spustiti na 16 ili ne. U ovom mandatu nismo imali puno prilika za politički dijalog i konsenzus - ocijenio je Milošević. Kada je riječ o višku birača u odnosu na broj stanovnika, Milošević je konstatirao da je to istina i da brojke ne lažu.

- Ustavni sud je nakon skoro trinaest godina, kada je prvi put dotaknuo ovu temu, svojim posebnim izvješćem donio odluku kojom je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama. Ustavni sud je to napravio jer je zaključio da trenutni izborni sistem temeljen na deset izbornih jedinica značajno odstupa od ustavnog načela jednakog biračkog prava. U svojoj odluci naveo je i činjenicu da su prema podacima koje su dobili iz Registra birača i usporedbom Popisa stanovništva iz 2021. utvrđene jako male razlike. Time se stvara privid da čak 94,4 posto ukupnog broja građana Republike Hrvatske ima biračko pravo - rekao je zastupnik i podsjetio da Registar birača nije isto što i Popis birača.

Što se tiče izbornog prava manjina, Milošević je kazao da se usvajanjem Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina iz 15. decembra 1991. garantiralo da će manjine birati svoje zastupnike.

- Taj je Ustavni zakon bio pripremljen na osnovi prijedloga Venecijanske komisije, stručne skupine Vijeća Europe, a bio je preduvjetom da Badinterova komisija, arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, prepozna Hrvatsku kao državu sposobnu za samostalnost i suverenitet. To predstavlja konstitutivni element hrvatske državnosti - naglasio je Milošević. Kao primjer je naveo Finsku gdje pripadnici švedske manjine imaju posebnu izbornu jedinicu u kojoj glasuju za svoga zastupnika u državnom parlamentu.

- U Hrvatskoj, na svim izborima osim 1992., za manjine u Hrvatskoj bilo je zaštićeno samo pasivno biračko pravo pripadnika manjina, pa su oni morali odlučiti hoće li glasati kao građani za redovite stranačke liste ili kao pripadnici manjine u posebnim izbornim jedinicama. Među razlozima zbog kojih je dio pripadnika nacionalnih manjina odlučio svoje pravo konzumirati u općoj, a ne u posebnoj, manjinskoj jedinici, birajući političke opcije bez manjinskog nacionalnog predznaka, u situaciji naglašenog protumanjinskog, pogotovo protusrpskog raspoloženja u društvu – zasigurno su i nelagoda te strah od izjašnjavanja pred prisutnima na biračkom mjestu - objasnio je Boris Milošević.

Zaključno je dodao da važeća izborna pravila ugrožavaju tajnost glasačkog opredjeljenja nacionalnih manjina. Zbog toga, naveo je, pri budućim raspravama o izbornom zakonodavstvu potrebno razmotriti kako zaštititi tajnost biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina.