U predizbornoj kampanji 2012. godine voditelj Alfa TV Zvonko Marić je rekao da je "Bosna i Hercegovina peta u svijetu po odlivu mozaka", te pitao "ko je kriv za to". Prošlo je deset godina, a prema podacima UN-ovog izvještaja za 2022. godinu "Perspektive svjetskog stanovništva" BiH je preskočila i one četiri države i postala zemlja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Uz iseljavanje, tu se računa negativan prirodni priraštaj. Istraživanje organizacije Unija za održivi povratak i integracije BiH kaže da je BiH u tih deset godina napustilo oko pola miliona ljudi, a samo prošle godine oko 170.000 ljudi je odlučilo da sreću potraži van granica BiH – najčešće u Njemačkoj. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je živjelo oko 3,5 miliona građana. Procjene su da ih je sad oko tri miliona. Prema projekcijama UN u narednih trideset godina BiH bi mogla ostati bez još pola miliona građana, a ta projekcija bi se mogla uzeti i kao optimistična. Istraživanje koje je objavio Populacijski fond UN (UNFP) pokazuje da 50 odsto mladih od 18 do 29 godina razmišlja o odlasku, kao i da njih 30 odsto ne vjeruje u bolju budućnost BiH. Najviše je onih sa završenom srednjom školom, ali tek za koji postotak za njima su oni sa univerzitetskim i osnovnim obrazovanjem.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da je akademske godine 2010./2011. broj upisanih studenata u BiH bio 115.538, a u akademskoj 2021/2022. taj broj je smanjen na 74.566 studenata. Podaci tu to Agencije za statistiku BiH. Najveće smanjenje uslijedilo je nakon 2017/2018. akademske godine, od kada se broj upisanih smanjio za više od 20.000 studenata. U istom tom periodu smanjio se i broj osnovnih škola, kao i đaka koji je pohađaju. Od 15.006 osnovnih škola i 159.224 učenika od prvog do četvrtog razreda u školskoj godini 2017./2018. spalo se na 14.841 školu i 143.873 učenika u 2021/2022. godini. Te brojke ukazuju na još jedan problem u BiH, a to je niska stopa fertiliteta. Analiza UNFP-a je potvrdila da je BiH "zemlja sa "najnižim niskim" fertilitetom na svijetu (1,25), visokim nivoima migracija i starenja stanovništva, kao i sa duboko ukorijenjenih rodnim nejednakostima". U analizi ističu da će do 2070. takvi demografski trendovi i nejednakosti dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50 odsto, dok će udio starijih u ukupnom stanovništvu premašiti 40 odsto.
Povodom Međunarodnog dana mira OSCE i UN objavili su publikaciju "Mir kako ga vide mladi u BiH". Za publikaciju su mladi slali svoje literarne radove, od kojih izdvajamo kraj priče "Moj mali dnevnik divnih dešavanja" Narcise Hadžajlić koji je smjestila u 2046. godinu. Tog 16.11. 2046 zapisala je: "Slušam vijesti: Natalitet u BiH porastao je na 3,5 djece po ženi, a istovremeno trend povratka naših ljudi u domovinu raste eksponencijalno. Nove generacije vide prosperitet i budućnost u zelenom srcu Evrope. Divno je kako ove vijesti popravljaju raspoloženje". U analizi pred izbore u BiH, Institut IFIMES iz Ljubljane navodi da mladi čine petinu biračkog tijela, te da ako izađu na izbore masovno da će vjerojatno odlučiti izbornog pobjednika – a preuzimanje odgovornosti za svoju budućnost vide kao rješenje za zaustavljanje masovnog iseljavanja. Problem odavno više nije samo odlazak mladih, već i čitavih porodica. Inače, novi popis stanovništva bi mogao biti sproveden 2023. godine, ali to nije izvjesno kao što nisu bili izvjesni ni rezultati iz 2013. jer ih Narodna skupština Republike Srpske nije priznala.
