Mentalno zdravlje na radnom mjestu: kako je pandemija utjecala na radnike? – naslovno je pitanje internetske konferencije koju je prošli utorak, dan uoči Svjetskog dana zaštite zdravlja i sigurnosti na radu i Nacionalnog dana sigurnosti na radu, organizirao Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Kako, dakle? Sudeći po onome što se moglo čuti od sudionika ove konferencije preko Zooma, jako loše do najgore.
Gordana Palajsa i Darko Šeperić iz vodstva SSSH iznijeli su uvid o stanju zaštite na radu danas, i pregled sindikalnih aktivnosti u lociranju konkretnih problema i otklanjanju njihovih uzroka. Stanje je primarno obilježeno okolnostima u vezi s pandemijom, i dugim popisom nedostataka: manjkom inspektora, neprovođenjem pravila, needuciranjem i neinformiranjem radnika o zaštiti na radu, izostankom ulaganja u zaštitu, neprijavljivanjem povreda propisa, ukraćivanjem prava sindikatu da nadzire mjere zaštite itd.
Predstavljena je i anketa koja je provedena među sindikalnim članstvom. Izrazita većina ispitanih osjeća da joj rad izaziva znatno više stresa u pandemiji, i svjedoči da poslodavac ne provodi nikakve sustavne mjere zaštite mentalnog zdravlja radnika. Helena Koren, psihologinja iz Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, opisala je manifestacije narušenog mentalnog zdravlja na radnom mjestu, od poteškoća s prehranom i spavanjem, porastom konzumacije alkohola i droga, kao i kroničnih zdravstvenih problema, do brige i stresa te anksioznosti i depresije.
Izdvojene su društvene kategorije koje su posebno izložene opterećenju mentalnog zdravlja u pandemiji: nižeobrazovani, žene, mladi, pojedine struke. O jednoj od njih, tj. o situaciji u njoj progovorila je Mirela Vidaković, sindikalistkinja i radnica u Sparu. Ukratko ispričano, odmah se požalila da njezin poslodavac uvijek staje na stranu kupca. Osobno je doživjela verbalni i fizički napad jedne mušterije koju je zamolila da stavi masku, onako kao što je to trgovkinjama i trgovcima u Sparovim dućanima naložio upravo poslodavac. Incident je zaključen slanjem poklon-paketa dotičnom kupcu, e da bi Vidaković na konferenciji dodala i kako u njezinu radnom okruženju već ima više psihički dotučenih radnika.
Darja Maslić Seršić, psihologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na to se nadovezala konstatacijom da su se radnici u trgovini ispočetka najviše bojali zaraze, a sad kupaca, zahvaljujući tome što ih poslodavac ne štiti. Predstavila je zatim neke spoznaje iz lanjskih istraživanja o posljedicama pandemije na kvalitetu rada i mentalno zdravlje radnika. Dvije su nam poante iz njezina izlaganja zapele za uho. Prvo, prepisano s ekrana: siromaštvo je robustan faktor narušenog mentalnog zdravlja. Drugo, riječima ove profesorice: financijski pritisak je najsnažnija odrednica psihičkog zdravlja. Predsjednik SSSH Mladen Novosel ustvrdio je potom da sindikati, zajedno s borbom za materijalna prava radnika, moraju imati u vidu zaštitu mentalnog zdravlja. A čulo se još i da gotova Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja od 2020. do 2030. čeka na usvajanje već godinama.
Dijana Šobota, izvršna tajnica SSSH, zaokružila je temu prigodnim detaljem iz knjige "Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela" Elif Shafak, britansko-turske književnice, politologinje i aktivistkinje. Odgovarajući na pitanje o tome kakav drukčiji svijet želi "kad sve ovo završi", jedna ispitanica u knjizi odgovara: "Želim da me se čuje." A sama Šobota nam u tom pogledu preporučuje – sindikalnu borbu.
