Novosti

Društvo

Crnom listom protiv "hibridnog rata"

Umjesto odgovora o toku novca iz javnih izvora finansiranja, iz vladajućeg SNSD-a ponuđen je stav – protiv Republike Srpske vodi se hibridni rat. Predlaže se sankcioniranje svake komunikacije sa predstavnicima onih ambasada, međunarodnih organizacija i stranih država koje bi na svojoj listi definisala Narodna skupština

Large ljupo

Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS-a (foto Dejan Rakita/PIXSELL)

U prethodnih 18 mjeseci Republika Srpska zadužila se za 562 miliona eura na Banjalučkoj berzi. Ambasada SAD-a u BiH pitala je na mreži X kamo je otišao taj novac. Ne spominjući komercijalne pozajmice, emisiju trezorskih zapisa i obveznica, ukupni vanjski i unutrašnji dug RS-a, doznake Evropske unije i njenih fondova, doznake pojedinih zemalja članica EU-a i zemalja regiona, Ambasada SAD-a u BiH konstatovala je da je u protekloj i ovoj godini dodijeljeno preko 35 miliona eura preduzećima koja su u vlasništvu porodica visokih funkcionera RS-a, koje su pod sankcijama OFAC-a zbog korupcije.

Pitanje o toku novca iz javnih izvora finansiranja rezultiralo je prepredanjem u priči političkih i diplomatskih dužnosnika iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Umjesto odgovora ponuđen je stav. "Vodi se hibridni rat protiv Republike Srpske", poručuju ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan i Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Republici Srbiji. Zora Vidović, ministrica finansija, tvrdi da je postavljanje ovakvih pitanja samo put uništenja Republike Srpske.

Karan je kazao da su sankcije koje su dobili rukovodstvo RS-a i pojedina preduzeća prepoznati oblici hibridnog rata koje SAD i neke druge zemlje vode u cijelom svijetu posljednjih 30 godina. "Ista je situacija i kod takozvanih ekoloških pokreta. Tamo gdje ne odgovara njihovim interesima, posredstvom nevladinih organizacija i pojedinih medija šire dezinformacije s ključnim ciljem da okrenu građane protiv Republike Srpske i njenog rukovodstva. Vidjeli ste kada smo samo pokušali donijeti zakon o nevladinom sektoru – i to samo sa aspekta ko ih finansira iz inostranstva, da pokažu odakle im novac, što svaka zemlja na svijetu ima – digli su se upravo oni koji finansiraju nevladine organizacije posredstvom kojih plasiraju dezinformacije", rekao je Karan. Tvrdi da je najbolja odbrana protiv hibridnog rata razotkrivanje onih koji ga sprovode i rasvjetljavanje pozadine, koja je isključivo rušenje ustavnog sistema i poretka Republike Srpske, prenosi Novinska agencija RS (SRNA).

Vranješ tvrdi da Ambasada SAD-a u Sarajevu, zajedno sa britanskom i njemačkom ambasadom, vodi u ime svojih država hibridni rat protiv Republike Srpske, što se ogleda kroz njihovo nediplomatsko ponašanje, sankcije i politički pritisak. Tom djelovanju RS se može i mora oduprijeti, upozorava on. "Svi oni elementi koji su sastavni dio ovakvog oblika nekonvencionalnog ratovanja primjetni su kod aktivnosti navedenih ambasada: ekonomske sankcije prema zvaničnicima Republike Srpske, propagandne aktivnosti i širenje lažnih vijesti preko (pot)plaćenih medija, sajber operacije, prisluškivanje, špijunske aktivnosti i slično", naveo je Vranješ. Kaže da hibridni rat ove ambasade sprovode kroz javno i tajno djelovanje na tlu BiH, istakavši da će javnost biti upoznata kada se objave sankcije, ali neće saznati kojim su sve metodama predstavnici ambasade dolazili do podataka, kako su ih prikupljali, obrađivali, ko su im bili saradnici i doušnici, da li su neovlašćeno koristili telekomunikacionu infrastrukturu i vršili nedozvoljen nadzor. On dodaje da je primjetno da se više i ne krije neokolonijalno poimanje BiH kao interesne zone SAD-a u kojem oni definišu sva pitanja i odluke od važnosti za funkcionisanje ove državne zajednice. Takva djelovanja treba operativno umanjiti, ističe ambasador.

"Jedna od mogućnosti je uvođenje novog krivičnog djela u Krivični zakonik Republike Srpske kojim bi se sankcionisala svaka komunikacija sa predstavnicima ambasada, međunarodnih organizacija i stranih država, koje bi Narodna skupština Republike Srpske definisala kao strane organizacije i lica koja učestvuju u aktivnostima protiv ustavnog, pravnog i ekonomskog poretka Republike Srpske", naglasio je Vranješ. Krivično djelo predstavljala bi svaka komunikacija funkcionera, državnih službenika, predstavnika lokalne samouprave, direktora javnih preduzeća, savjetnika u kabinetima i drugih funkcionera u Republici Srpskoj i na nivou BiH sa organizacijama i licima sa definisane "crne liste" Narodne skupštine Republike Srpske. "Mi ne možemo da kaznimo nekog predstavnika političkog odjeljenja američke ambasade za subverzivno djelovanje na teritoriji Republike Srpske, ali možemo da kaznimo naše državne službenike ili imenovana lica sa prebivalištem u Republici Srpskoj koji na bilo koji način sarađuju i komuniciraju sa tim istim predstavnicima pojedine ambasade ili organizacije koja se nalazi na navedenoj listi", rekao je Vranješ. Lista bi bila javna, s imenima i fotografijama, da bi se s tim licima upoznali predstavnici realnog sektora, mediji, javne ličnosti, profesori univerziteta, predstavnici nevladinog sektora i drugi, zaključuje Vranješ.

Tendencija proglašavanja "agenata stranog uticaja" od koje su entitetske vlasti navodno odustale sada se pojavljuje u formi nove prijetnje i blaćenja. Ekološke organizacije sada se sumnjiče za rušenje ustavnog poretka, a njihove aktivnosti označavaju se kao nedozvoljene. Organizacije koje su pošteđene etikete "agenta stranog uticaja" u povučenom zakonskom rješenju sada bi se smatrale operativnim snagama u hibridnom ratu. I to je sve dio odgovora na krajnje jednostavno pitanje Ambasade SAD-a i koncept upravljanja integritetom vladajuće koalicije. Da su to pitanje umjesto Ambasade SAD-a postavili politički predstavnici u Narodnoj skupštini, s namjerom da se time pozabave revizori i pravosuđe, izbjegla bi se ovakva formulacija "hibridnog ratovanja". Saga nove, preuranjene, preforsirane kampanje za lokalne izbore, koji će biti održani početkom desetog mjeseca, samo je dio strategije non sequitur – odgovora na nepostavljena pitanja. A gdje su novci, to saznat nećemo.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više