Europska unija odlučila je pokazati Srbiji da su njezini ucjenjivački kapaciteti veći od ruskih. Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta u ovogodišnji izvještaj o Srbiji ugradio je zahtjev Beogradu da hitno uvede sankcije Rusiji, a dok to ne učini srpski pristupni pregovori stavljeni su na led. No to nije sve. Europarlamentarci su prvi put u europske službene dokumente upisali da pregovori Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa moraju završiti usvajanjem sveobuhvatnog sporazuma koji će biti "zasnovan na međusobnom priznanju". Priznanje Kosova sada je i službeno postalo uvjet Srbiji za prijem u članstvo Europske unije.

Otkad je Rusija odlučila oružjem rješavati svoje sporove s Ukrajinom, a Europska unija joj je zbog toga uvela sankcije, srpskim vlastima bilo je jasno da će njezini pristupni pregovori o članstvu u Uniji završiti na parkiralištu sve dok se ne priključi europskim sankcijama Rusiji. Srpska ministrica za eurointegracije Jadranka Joksimović prije više od mjesec dana najavila je da Srbija u tekućem krugu pregovora neće otvoriti nijedno novo pregovaračko poglavlje jer dio članica EU-a neće to dopustiti dok ne uvede sankcije Rusiji. Ubacivanje priznanja Kosova kao uvjeta Srbiji za članstvo u EU-u u službeni dokument Unije uslijedilo je, međutim, tek nakon što je o njemu progovorio njemački kancelar Olaf Scholz na svojoj prošlotjednoj zapadnobalkanskoj turneji.

Srpskim vlastima ne preostaje drugo nego da prelome preko noći i uvođenjem sankcija Rusiji deblokiraju pristupne pregovore s EU-om ili da se pomire s dugotrajnom pauzom u procesu i pritom strepe hoće li Bruxelles posegnuti za dodatnim sankcijama

Članovi vanjskopolitičkog odbora EP-a nisu samo oko Kosova zaoštrili stavove i zahtjeve u izvještaju o Srbiji. Prvi njegov prijedlog koji je pripremio Vladimir Bilčik, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, prilično je promijenjen amandmanima europarlamentaraca. Od Srbije se traži da pokaže "stvarnu posvećenost vrednostima EU-a i da se uskladi s odlukama i pozicijom EU-a u spoljnjoj i bezbednosnoj politici, uključujući sankcije Rusiji". Pritom bi, primjerice, morala prestati i kupovati oružje od Rusije, pa i Kine, a od srpskih vlasti se traži i da se "bore protiv dezinformacija, ruske propagande i ostalih hibridnih pretnji na zapadnom Balkanu". Vanjskopolitički odbor EP-a zatražio je da Kosovo prizna i pet članica Unije koje to do sada nisu učinile, ali nije precizirao da li to moraju učiniti prije ili nakon što ga Srbija prizna.

Sve u svemu, srpskim vlastima ne preostaje drugo nego da prelome preko noći i uvođenjem sankcija Rusiji deblokiraju pristupne pregovore s EU-om ili da se pomire s dugotrajnom pauzom u pregovaračkom procesu i pritom strepe hoće li Bruxelles posegnuti za dodatnim sankcijama, pogotovo onima koje bi naštetile srpskoj privredi. Zasad se čini da Vučićeva Srbija namjerava i dalje kupovati vrijeme. Uvođenje sankcija Rusiji odmah bi se moglo obiti o glavu srpskoj ekonomiji zbog njezine skoro stopostotne ovisnosti o ruskim energentima, a zastoj u pristupanju u članstvo Europske unije, ma koliko trajao, i inače je praktično na djelu jer je politika proširenja i prije rata u Ukrajini zapravo bila zaustavljena. Srbija i druge zapadnobalkanske zemlje kandidatkinje za članstvo ni poslije tri desetljeća otkako im je obećano članstvo u Uniji mogu samo nagađati hoće li ga i kada ostvariti. Grčki premijer Mitsotakis ovih je dana kao optimističnu varijantu učlanjenja svih zapadnobalkanskih država izlicitirao 2033. godinu.

Nakon što je njegov izvještaj usvojen na vanjskopolitičkom odboru EP-a, Vladimir Bilčik srpskoj je javnosti pokušao poslati optimističnije poruke od onih koje su joj stigle iz amandmanima europarlamentarca zapaprene prve njegove verzije. Bilčik kaže da i tako zapapreni izvještaj "jasno stavlja do znanja da je budućnost Srbije u EU-u, da je perspektiva članstva zemlje u EU-u vrlo jasna, ali i da mora da se načini odlučujući napredak na tom putu". A taj napredak "može biti postignut ukoliko i kada Srbija učini korake ka usklađivanju sa spoljnjom politikom EU-a", tvrdi Bilčik i pojašnjava da je "Evropski put zasnovan na vladavini prava, evropskim vrednostima, ali i usklađivanju sa spoljnjom politikom. Izveštaj naglašava da je stepen usklađenosti Srbije najniži u regionu zapadnog Balkana. Mi ne želimo da postavljamo ultimatum, ali trebalo bi da bude jasno svima u Srbiji šta se očekuje od ovog partnerstva koje je esencija evropskog puta. Očekujemo da Srbija donese neke izbore i da bude na pravoj strani istorije kada je u pitanju ova agresija". Po njegovom sudu, "sedenje na više stolica i nastavak EU puta postalo je gotovo neizvodljivo posle početka rata u Ukrajini", pa zaključuje da bi "bilo korisno da se Srbija uskladi što pre s potezima EU-a".

Vladimir Bilčik, izvjestitelj EP-a za Srbiju (Foto: Amir Hamzagić/ATAImages)

S druge strane, kada je riječ o priznavanju Kosova kao uvjetu za članstvo Srbije, Bilčik je izjavio da su se o tome vodili "teški pregovori", a da njegov stav o tome glasi: "Nisam srećan zbog pominjanja međusobnog priznanja u Izveštaju, ali većina u Evropskom parlamentu priznaje nezavisnost Kosova, i politička odluka većine je bila da se to nađe u tekstu. Želeo bih da javnosti u Srbiji objasnim da EP ne odlučuje o priznanju Kosova. U ovom trenutku ne vidimo nikakve korake u pravcu priznanja Kosova od strane pet država članica koje ga ne priznaju". Bilčik je srpskoj javnosti poručio i da stav njemačkog kancelara Olafa Scholza da Srbija ne može u EU ako prethodno ne prizna Kosovo nije i službeni stav Europske unije.

No izvještaj koji je o Srbiji usvojio vanjskopolitički odbor EP-a gotovo s radošću dočekali su lideri srpske parlamentarne desnice. Milica Đurđević Stamenkovski iz Zavetnika požurila se poručiti da je "ovakva odluka Evropskog parlamenta zapravo lekovita za srpsko društvo i srpsku političku scenu, na kojoj više niko ne može da se skriva iza nedefinisanih formulacija. Članstvo Srbije u EU-u nemoguće je bez priznanja secesije KiM i uvođenja sankcija Rusiji. Međutim, to nisu ni jedini, ni poslednji zahtevi koji bi se našli pred Srbijom". U izjavi za Danas dodaje i da "to što su neki godinama uporno zabijali glavu u pesak pa se sada čude ovakvim odlukama Brisela, samo je posledica njihove kratkovide i neozbiljne politike kojom su zamajavali narod da će nas u EU prihvatiti raširenih ruku, iako u samoj EU odavno više ne postoji politička volja za daljim proširenjem". Lider Dveri Boško Obradović nadovezao se tvrdnjom da "izveštaj EP-a predstavlja dobru vest za definitivno otrežnjenje s kime Srbija ima posla u Briselu. Ovako otvoreno ucenjivanje i ponižavanje Srbije doneće kraj lažnog i štetnog puta Srbije u EU koji traje više od 20 godina".

Nezadovljstvo i neslaganje s ocjenama i zahtjevima iz europskog izvještaja o Srbiji nije krio ni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Svjestan da sve snažniji pritisci na Srbiju potpiruju jačanje euroskepticizma među njezinim građanima, Vučić ipak naglašava da će Srbija morati "pokušati postaviti stvari racionalno", pa dodaje: "Možemo li bez evropskih investicija? Ja mislim da ne možemo. Da li smo emocionalno presrećeni zbog izjave oko KiM ili pritisaka zbog spoljne politike? Nije niko, ali moramo da budemo razumni, da emocije ne nadvladaju racionalni deo i da vodimo politiku u skladu s našim suštinskim interesima".

Pojedini beogradski mediji tvrde da je najveći dio Vučićevog prošlotjednog razgovora s kancelarom Scholzom potrošen na pitanje uvođenja sankcija Rusiji, ali da pritom ni Scholz nije imao rješenje za alternativnu nabavu energenata ako bi Srbija zbog prekida suradnje s Rusijom ostala bez ruske nafte i plina. Govoreći o sankcijama Rusiji, Vučić pak kaže da "nikome u svetu ne odgovara da vidi jednu malu zemlju koja bi da vodi svoju politiku, a ne njihovu. Svi bi hteli da mi budemo produžena ruka bilo koga od njih, a ne da imamo svoj stav i politiku". Vučić podsjeća i da "Srbiji nije ni otvoreno poglavlje 31, (spoljna, bezbednosna i odbrambena politika), jer su neki smatrali da smo nespremni za to, a danas od naše zemlje traže da ima 100 odsto usaglašenosti s tom politikom. Nisu nam čak ni otvorili poglavlje tako da mislim da je to pomalo licemerno, ali šta da se radi. Naše je da čuvamo svoju zemlju, da se izborimo i pripremimo za zimu. Očekuju nas radni i naporni jul i avgust da spremimo zemlju i verujem da ćemo onda imati šansu da prezimimo na pristojan način".

I o zahtjevu europarlamentaraca da priznanje Kosova bude uvjet Srbiji za članstvo u EU-u, Vučić slično odgovara: "Što se tiče zadiranja u status države i teritorijalnog integriteta, mi poštujemo međunarodno javno pravo na koje se ceo svet poziva. Teritorijalni integritet je izgleda sada postao najomiljenija sintagma Zapada. Ja sada samo ponavljam, sve ono za šta se zalažete kada je reč o Ukrajini pustite i nas da se zalažemo". Dodaje i da je "on kao predsednik Republike izabran na pet godina, vlada će uskoro biti izabrana na četiri, i zemlja će voditi politiku koja ima legitimitet u narodu, suštinski i strateški". Upitan na kraju da kaže je li Srbija unatoč svemu i "dalje na EU putu", Vučić odgovara: "apsolutno na evropskom putu" te dodaje da "ne može da kaže da je Srbija svetska sila, ali će zemlja dok može da poštuje sebe, to i da radi. Dosad smo uspevali, nadam se da ćemo i dalje".