Na području Osječko-baranjske županije do sada je evidentirano 2276 osoba koje su stradale ili nestale u ratu od 1991. do 1995., ali taj broj nije konačan pa će se podaci nastaviti prikupljati, rečeno je na predstavljanju dopunjenih podataka o stradalima koje je Centar za suočavanje s prošlošću Documenta upriličio 28. februara u Osijeku.
Nakon što je istraživački tim Documente u januaru 2021. godine predstavio preliminarne podatke za žrtve koje su stradale ili imale prebivalište na području te županije, sada su predstavljeni podaci nastali kao rezultat dodatnih terenskih provjera.
Prema ovom popisu objavljeni su rezultati istraživanja za 2276 osoba, od kojih su 2036 osobe potvrđene kao žrtve rata, za 181 osobu nedostaju dodatni izvori da bi se potvrdio identitet ili stradanje, dok su 53 imale prebivalište ili su bile građani SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, ili BiH, a objavio je Fond za humanitarno pravo ili su u Bosanskoj knjizi mrtvih.
Po riječima voditelja istraživanja Nikole Mokrovića, popis obuhvaća osobe neovisno o njihovom statusu, bilo da su vojnici, policajci ili civili te neovisno o političkoj pripadnosti, nacionalnosti ili strani za koju su se borili. U istraživanju je objavljen i popis pripadnika Jugoslavenske vojske koji su dolazili iz Srbije i Crne Gore i učestvovali u ratu. Što se tiče 181
osobe za koju nije moguće definitivno potvrditi da su stradali ili se ne može definitivno potvrditi njihov identitet, a koje su se na različitim popisima vodile kao nestale ili stradale, to Documenta još treba provjeriti. Istaknuo je da su podatke prikupljali iz terenskih intervjua svojih istraživača, sudske dokumentacije, poput optužnica, zapisnika i presuda, administrativne dokumentacije, koju dobivaju od svjedoka te dosadašnjih dostupnih popisa.
Zaključeno je da je kvaliteta podataka unapređena zahvaljujući kontaktima s lokalnom zajednicom. Zabrinjava što za neke zločine, primjerice za granatiranja Osijeka, nema pravomoćno okončanih postupaka, kazao je Mokrović.
Voditeljica Documente Vesna Teršelič naglasila je da broj stradalih i nestalih nije konačan i pozvala sve koji još nešto znaju da im se jave ili, kada ih posjete istraživači na terenu, kažu što znaju i što se dogodilo.
– To je važno je za obitelji stradalih, ali i za buduće generacije jer će se na temelju tih podataka raditi povijesne interpretacije. Važno je sačuvati sve informacije jer se tako humanizira odnos prema svim ubijenima i nestalima. Pozivamo i Memorijalno-dokumentacijski centar iz Domovinskog rata da objavi svoje podatke. jer imaju bolji pristup službenim izvorima, dok je Documenta dobra u terenskom radu. Naši rezultati su posljedice dva različita pristupa koji su komplementarni. Zato je važno povezati te podatke i objavljivati ih kako bismo imali potpuniju sliku - naglasila je Teršelič.
Okupljenima se obratila i Veselinka Kastratović, istraživačica i monitorica suđenja za ratne zločine, koja je upozorila da su obitelji razočarane i obeshrabrene zbog izostanka priznanja njihove žrtve i patnje, zbog čega je pozvala na veću efikasnost pravosuđa.
Podsjetimo, istraživanje "Ljudski gubitci u Hrvatskoj 1991-1995" dugogodišnji je program Documente, usmjeren na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, a provodi se u sklopu kampanje "Pamtimo sve žrtve".
