Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska, poddionice Kutina – Novska, biorafinerija u Sisku, prostor geotermalnog potencijala u Sisku, razvoj i nadogradnja postojeće luke u Sisku, uklanjanje uskih grla na željezničkoj infrastrukturi, izgradnja Centra gaming industrije u Novskoj, stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja osnivanjem poduzetničkog inkubatora PISMO – Novska, razvoj Centra kreativne industrije u Sisku, obnova zgrade robne kuće Lonia u Kutini, energetska obnova zgrade osnovne škole u Jasenovcu, poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije u Kutini, Novskoj, reciklažno dvorište u Kutini, dnevni centar za starije osobe u Novskoj itd., neki su od projekata na popisu najvažnijih investicija u Nacrtu prijedloga Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, koji je težak 15 milijardi kuna, a trebao bi biti realiziran do 2029. godine. Vladin je to odgovor koji stiže sedam mjeseci poslije razornog potresa za područje Siska i Banije, područja s uništenim bolnicama, domovima zdravlja koji funkcioniraju pomoću šatora i kontejnera, popucalim školskim zgradama, kontejnerskim naseljima umjesto obiteljskih kuća, mjestima u kojima plamen svijeća i život održavaju starci u sedmoj i osmoj deceniji života.
Programa revitalizacije Banije zapravo nema. Obnova nije ni blizu. Prošlo je vrijeme licemjernih selfieja kraj kontejnera. Danas su ljudi u kontejnerima ostavljeni, zaboravljeni i svakog dana bit će sve gore – ističe Davorko Vidović
U navedenom Nacrtu – Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU uputilo ga je u javno savjetovanje neposredno prije kolektivnog godišnjeg odmora Vlade, 3. kolovoza – među očekivanim rokovima završetka pojedinih projekata našli su se i neki koji su istekli još prije tri godine. Tako je za integrirani razvojni program Info centra industrijske baštine u Sisku očekivani rok završetka istekao 15. rujna 2018., za energetsku obnovu zgrade Doma zdravlja u Sisku očekivani rok bio je 28. veljače 2021., a za rekonstrukciju bolničkog kompleksa i uspostave objedinjenog bolničkog prijema u Općoj bolnici "Dr. Ivo Pedišić" kroz infrastrukturna ulaganja očekivani rok završetka bio je 30. lipnja 2021. To što je banijski potres sisačku bolnicu pretvorio u ruševinu u kojoj se bolnička djelatnost mjesecima odvija u nehumanim uvjetima, u šatorima, nije omelo autore Nacrta da izmijene tu zastarjelu stavku.
Najdulji konkretizirani rok realizacije predočenih najvažnijih projekata je 31. prosinca 2023. i to za poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracija Petrinja i Novska, nabavku novih autobusa za Auto promet Sisak d.o.o. i obnovu obiteljskih kuća u vlasništvu RH. Također, navode se završeni infrastrukturni objekti ili oni u provedbi, na primjer u okviru Intervencijskog plana Grada Petrinje stoji izgradnja vidikovca na Hrastovačkoj gori, unapređenje infrastrukture za predškolski i školski uzrast... Tu je i izgradnja autoceste A11 Zagreb – Sisak koja se gradi već dvije decenije, ali dovršetak je opet na dugom štapu, bez konkretnog datuma realizacije.
Među brojnim naznačenim, konkretnim projektima za Kutinu, Novsku, Jasenovac, mjesta koja nisu direktno pogođena potresom, u Nacrtu prijedloga Programa nigdje se ne naziru siromašne općine i gradovi poput Gline, Dvora, Hrvatske Kostajnice, Donjih Kukuruzara, Vrginmosta...
Da, krasno je pročitati što sve treba poticati, obnoviti, izgraditi, ali smo, nažalost, vrlo slične dokumente čitali prije 30-ak godina u planovima oporavka nakon ratnih razaranja, za koje smo svjedoci da su većinom ostali na papiru – kaže Tamara Jovičić
Na upit Novosti, glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvoja Željana Zaharija optimistično je poručila da će u rujnu biti predstavljanje konačnog dokumenta Programa revitalizacije i da se u njemu nalaze mjesta koja nisu direktno pogođena potresom kao što su Kutina, Novska i Jasenovac jer nacrt Programa predstavlja revitalizaciju cijele županije kao jedne od najzaostalijih, a ne samo ugroženog područja, kamo su najvećim dijelom usmjerene investicije.
- Nema smisla i ne bi bilo u redu da stavimo samo gradove pogođene potresom, a ostale dijelove županije zapustimo. Moramo jednako ulagati u sve krajeve Hrvatske, a isto tako i ravnomjerno po županijama - zaključila je za Novosti Željana Zaharija i napomenula da je za obnovu minimalno 500 stambenih jedinica najugroženijih obitelji koje žive u kućama koje su u vlasništvu RH osigurano 672,3 milijuna kuna iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. te da se useljenje može očekivati prije početka sezone grijanja.
Jedan od rijetkih saborskih zastupnika iz VI. izborne jedinice koji i živi na prostoru Siska i Banije, Davorko Vidović (SDP), ističe da je Nacrt prijedloga Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom ustvari program odustajanja od obnove i revitalizacije Banije te još jedan dokaz maćehinskog odnosa prema prostoru Siska i Banije koji je sastavni dio Hrvatske.
- Programa revitalizacije Banije zapravo nema. Obnova nije ni blizu. Prošlo je vrijeme licemjernih selfieja kraj kontejnera. Danas su ljudi u kontejnerima ostavljeni, zaboravljeni i svakog dana bit će sve gore. Dokument prijedloga Programa je ništa, prazna priča, najobičnija podvala, izbjegavanje preuzimanje odgovornosti, dizanje ruku od dijela naše zemlje koji je udaljen samo 60 kilometara od Zagreba. Nacrt koji je Ministarstvo stavilo na e-savjetovanje je potpuno, beskorisno bacanje novca u projekte kojima se zapravo potpomaže lokalna HDZ-ova vlast na području Slavonije, gdje lokalni dužnosnici izlaze sa svojim željama za izgradnju nekog nogostupa, asfaltiranje ceste, izgradnju dječjeg igrališta, popravak sportske dvorane, na što se baca ogroman novac, a efekt toga je da se Slavonija i dalje sve više prazni. Takav koncept su ponudili sada Sisku i Baniji, zaboravljenom kraju kojem kao da se netko osvećuje - kaže Vidović za Novosti.
Davorko Vidović (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
- Skupili su nekakve projekte koji se spominju već deset godina. U programu Ministarstva stoji izgradnja drugog kolosijeka pruge Kutina – Novska. Kakve veze imaju Kutina i Novska s revitalizacijom Siska i Banije koji su stradali u potresu i gdje se šteta penje na 48 milijardi kuna, više od tri proračuna Sisačko-moslavačke županije? I energetska obnova zgrade osnovne škole u Jasenovcu je njima priča o revitalizaciji Banije. Unutra se nalaze infrastrukturni projekti kojima su probijeni rokovi još 2020., pa čak i 2018., i nemaju nikakve veze s revitalizacijom nakon potresa. Završetak autoceste do Siska nije revitalizacija, ni obnova kuća nije revitalizacija. Obnovljenih kuća u kojima ljudi žive bez zaposlenja nagledali smo se poslije zadnjeg rata. Vidjeli smo da je takva obnova besmislena i bezuspješna. Jer revitalizacija znači vraćanje života, a njega u našoj županiji nema 30 godina - dodaje Vidović.
Ističe da je neposredno poslije razornog potresa osnovana ekspertna skupina koju je predvodio profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Vladimir Čavrak, s još osmero članova porijeklom iz Sisačko-moslavačke županije, kako bi pripremili Program revitalizacije, ali taj program Vlada, iz nepoznatih razloga, nikada nije predstavila.
- Čavrak i ekipa izradili su razvojnu paradigmu za stvaranje posebnog ozračja povoljnog za ulaganja i investiranja, s godišnjim praćenjem dinamike kroz otvaranje najmanje 2.000 radnih mjesta. Kroz deset godina to bi bilo 20.000 kvalitetnih radnih mjesta. Jedno takvo oživljeno gospodarstvo pridonijelo bi doseljavanju mladih ljudi povećanjem zaposlenosti, jedinom temeljnom mjerom za Sisačko-moslavačku županiju koja bi s obzirom na lošu gospodarsku i demografsku situaciju prije potresa, a pogotovo nakon njega, trebala biti proglašena poreznom oazom. Onog trenutka kada bi se ukinuo porez na dobit i kada bi se prepolovile stope doprinosa za zdravstveno i za mirovinsko osiguranje, plaće bi porasle od 1.000 do 2.000 kuna za sve zaposlene - navodi Vidović.
Napominje da je Sisačko-moslavačka županija u kritičnoj fazi izumiranja, jer je jedina županija u Hrvatskoj u kojoj je više od 75 posto starijih od 65 i jedina u kojoj je više umirovljenika nego zaposlenih, pa se ne može demografski obnoviti prirodnim putem, zbog čega su nužni intervencija i doseljavanje.
- Razgovarajući s Plenkovićem o čemu se radi, on mi je u jednom trenu rekao da je taj program skup. Kako je skupo 10 milijardi kuna kroz deset godina kada se uzme u obzir da je stopa obrta sredstava županije negdje oko milijardu i 600 kuna, što bi iznosilo oko 4 milijarde kuna za jedan kraj koji bi se izvukao iz siromaštva i nerazvijenosti, upravo onoliko koliko košta i pola flote polovnih aviona - ističe Vidović.
Ana Rizmaul iz građanske inicijative Petrinjsko proljeće, koja se aktivirala nakon razornog potresa, ističe da je predstavljeni Nacrt prijedloga Programa općenit dokument, sastavljen bez sustavne analize stanja na prostoru Siska i Banije.
Ana Rizmaul (Foto: YouTube)
- Ne znamo ni koliko je ljudi točno u kontejnerima u kojima žive jedino oni stradalnici koji se nikako nisu uspjeli snaći. Većina ljudi odbija biti u kontejnerima koji su im samo rezervna opcija, a žive u svojoj kući koja je opasna po život, ali ipak im je lakše nego u limenoj kutiji. Ne znamo ni koliko je ljudi prije potresa živjelo u Petrinji, niti znamo koliko je otišlo poslije potresa... Za sada, prije ovogodišnjeg popisa stanovništva možemo se orijentirati prema broju upisa djece u škole. U srednju školu u Glini u ovogodišnjoj generaciji upisano je samo 30 učenika, u Hrvatskoj Kostajnici 36 učenika, dok je u Petrinjsku gimnaziju upisano 24 učenika. Donedavno je samo jedan gimnazijski razred imao toliko učenika, a za ostale programe ne znam podatke. Glinska i petrinjska škola ne mogu u svoje prostore primiti učenike. Srednja škola u Glini je započela s izgradnjom zamjenskog objekta. Sredstva su osigurana za Prvu osnovnu i Srednju školu u Petrinju, ali vidljivih radova nema. Stvari se zavlače i punih sedam mjeseci gotovo se ništa nije napravilo - ističe Rizmaul koja je inače profesorica likovne umjetnosti i komparativne književnosti i putuje već 23 godine kako bi ostvarila punu nastavničku satnicu.
- U Nacrtu prijedloga Programa ima kopiranih projekata koji su i do pet godina stari, samo su preimenovani, promijenjeni su naslovi s novim datumima. Ne vidim ništa što bi riješilo postojeće probleme. Imam osjećaj kao da netko želi nestanak života na ovom prostoru. Nije isto pristupati obnovi na Baniji ili u prostoru Moslavine. Govori se o energetskoj obnovi zgrada, ali mi ne možemo govoriti o energetskoj obnovi jer zgrada nema. Nama treba konstruktivna obnova objekata koji nemaju ni zidove. Od obnove u gradu se dešavaju samo privatne inicijative. Ne može čovjek čekati dovijeka. Svi oni koji misle tu živjeti odavno su preuzeli stvar u svoje ruke. Ljudi žive u kontejnerima i otplaćuju kredite za svoje uništene kuće i stanove koje moraju rušiti ili su srušeni - navodi Ana Rizmaul.
Tamara Jovičić iz petrinjske udruge IKS kaže da je Program, koji je u javnoj raspravi, dokument koji većina građana neće ni čitati jer je izgubila povjerenje u donositelje odluka i svoje predstavnike koji, nažalost, ne zastupaju stavove i potrebe građana.
- Ogroman broj ljudi će nakon nekoliko redaka odustati od čitanja suhoparnog teksta analiza, a oni malo uporniji će vjerovatno pošiziti kada vide kako su kao prijedlog mjera oporavka i revitalizacije navedeni projekti koji su već završeni ili su u tijeku do kraja ove i sljedeće godine. Koje konkretne radnje će država poduzeti kroz nove projekte da bi postigla tamo napisane ciljeve, nije jasno - ističe Tamara Jovičić i poručuje da će teško tekst razumjeti građani osuđeni na milost i nemilost upravitelja kontejnerskih naselja.
- Da, krasno je pročitati što sve treba poticati, obnoviti, izgraditi, ali smo, nažalost, vrlo slične dokumente čitali prije 30-ak godina u planovima oporavka nakon ratnih razaranja, za koje smo svjedoci da su većinom ostali na papiru. Banija izgled nije promijenila od tada, to znaju svi koji ovdje žive - kaže Tamara Jovičić i dodaje da nakon 30 godina sustavnog zanemarivanja Banijci nisu ni očekivali čudo.
Ivan Janković, novi gradonačelnik Gline s nezavisne liste, ističe da se u cijelom dokumentu Glina spominje samo na četiri mjesta, što je po njemu krimen prethodne HDZ-ove lokalne vlasti koja, kako tvrdi, nije bila angažirana u kreiranju i apliciranju projekata.
- Ime našeg grada spominje se samo četiri puta u dokumentu, što ne ohrabruje, ali dat ćemo Vladi priliku i ponuditi im svoje ideje, zahtjeve i potrebe. Navedene mjere u Nacrtu dosta su općenite. Mi iz Grada Gline imamo spreman popis konkretnih prijedloga i projekata za koje vjerujemo da će ih Vlada uvažiti. Vjerujem da će se uvažiti i određene porezne olakšice kako bismo pridobili nove ljude, nove poduzetnike... Nadam se da ćemo s novim prometnim rješenjima, koja ćemo predložiti, biti bliže Zagrebu. Ali naši problemi nisu nastali preko noći, nego dugogodišnjim zanemarivanjem, i preko noći ih nije moguće ni riješiti. Želim vjerovati da ćemo iz ovog zla izvući neko dobro. Vidim priliku Gline. Možemo reći da je ovo i povijesna prilika - optimistično zaključuje Ivan Janković.
