U prvom tjednu jula, pred saborskim zastupnicima, u hitnom postupku, našle su se izmjene i dopune Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Najviše koristi od ovih izmjena trebali bi imati građani koji su od potresa 2020. smješteni u kontejnerskim naseljima ili u kontejnerima uz obiteljske kuće. Izmjenama Zakona bit će omogućeno njihovo zbrinjavanje u zgrade koje se obnavljaju ili grade novčanim sredstvima iz fondova EU i državnog proračuna, a u vlasništvu su države.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je da Vlada "neće dozvoliti da ljudi u kontejnerskim naseljima dočekaju još jednu zimu" te se nada da će nakon usvajanja ovog zakona, do polovine septembra biti ispražnjeno svih 11 takvih naselja.
Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, istaknula je značaj poticanja stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima jer se tako, kako je rekla, može spriječiti odljev stanovništva. Ona je navela da su ranijih godina do nje dolazile informacije o gubitku prava na stambeno zbrinjavanje u slučaju odlaska u inozemstvo. Naglasila je da je riječ o slučajevima u kojima nije dolazilo do ispunjenja zakonskog uvjeta od šest mjeseci izbivanja. Stambeno zbrinute osobe su uredno regulirale svoj status u nadležnim policijskim postajama i upravama, rekla je Jeckov, vodeći računa da se vrate u stanove prije nego što prođe tih šest mjeseci.
- Nažalost, bojim se da je kod pojedinaca postojala loša namjera da određene osobe izgube pravo na svoje stanove. Ne mogu drugačije protumačiti slučaj kad je jednoj osobi, koja živi sama u stanu i brine o teško bolesnoj majci na drugoj adresi, nadležno tijelo izvršilo dvije provjere u toku radnog vremena i konstatiralo da "osoba ne živi u stanu, već se njime samo povremeno služi". To je za posljedicu imalo gubitak stana - kazala je Jeckov i dodala da su, prema trenutno dostupnim informacijama, ovakve situacije ipak sve rjeđe.
Novina je i to što će ovim izmjenama biti omogućeno produljenje roka stambenog zbrinjavanja žrtava obiteljskog nasilja s dosadašnje dvije na maksimalni rok od četiri godine. Ipak, Jeckov je istaknula nekoliko nedoumica u tom segmentu.
- Četiri godine nisu dug period za oporavak i vraćanje života u normalan tok. Treba imati na umu odredbu kojom će biti zaštićene žrtve obiteljskog nasilja dok za tim postoji potreba. Takva namjera predviđena je i Istambulskom konvencijom. Jasno je kako žrtve obiteljskog nasilja u te četiri godine mogu aplicirati za stambeno zbrinjavanje i eventualno doći do stambene jedinice, ali po trenutnom bodovanju to je gotovo nemoguće. Zato me raduje što je ministar Bačić rekao da će biti revidiran Pravilnik o bodovanju zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Jasno je da žrtve obiteljskog nasilja trebaju imati prioritet - objasnila je Jeckov.
Zastupnica smatra da je potencijalni iskorak što će osobe, koje žele biti stambeno zbrinute, kod apliciranja dobiti informaciju koliko će stanova biti dodijeljeno u toj godini. Pozdravlja i odredbu kojom će s liste prvenstva automatizmom biti izbrisani oni koji ne poduzmu nikakvu radnju tri godine. Tako će svi morati na određeni način doprinositi i osvježavati svoj status, objasnila je Jeckov.
- Istovremeno upozoravam da neće biti slobodna procjena i diskrecijska odredba pojedinih službenika što je to "dovoljna aktivnost". U samom prijedlogu navedeno je da prijavitelj može postaviti upit te da je to dovoljno, ali nedorečeno je radi li se o službenom pisanom upitu ili je dovoljan službeni upit u usmenom obliku. Jednako tako, važno je da prijavitelji mogu lako pratiti zbivanja i održavati se na listi prvenstva - rekla je zastupnica.
Jeckov smatra da se može poboljšati postupak stambenog zbrinjavanja te da će primjena zakona u praksi pokazati eventualni prostor za unapređenje. No možda je još važnije, dodala je, da podzakonski, provedbeni propisi budu konkretniji, pa je zamolila nadležne da o tome vode računa. Klub zastupnika SDSS-a će podržati izmjene i dopune Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima u hitnom postupku.
