Povodom Dana i krsne slave Vijeća srpske nacionalne manjine općine Krnjak u srijedu, 9. oktobra, organizirana je tribina pod naslovom "Očuvanje identiteta - otpor asimilaciji". O temi je govorila saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov.
– Oni koji nasrću na identitet Srba u Hrvatskoj nerijetko tvrde da su Srbi zapravo dio hrvatskog nacionalnog korpusa, odnosno namjerno ili nenamjerno poistovjećuju pojmove državljanina i građanina sa pojmom nacionalnosti - kazala je Jeckov, dodavši da u velikim gradovima dio pripadnika srpske zajednice na određeni način prihvaća taj negativan odnos pa se pokušavaju zaštiti tako da identitet ispoljavaju što manje, što ona, kako kaže, ne zamjera, jer svatko sam odlučuje kako će i na koji način ispoljavati identitet.
- Nas se naziva na različite načine. Neki kažu da smo ''hrvatski Srbi'', kao da postoje ''srpski Hrvati''. Ne postoje. Ili kažu da smo pravoslavni Hrvati, što se sve više čuje u zadnje vrijeme. Smatram da barem mi moramo biti precizni: mi smo hrvatski državljani, ali je naša nacionalnost srpska, vera pravoslavna uz pripadnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi - istaknula je Jeckov, upozoravajući na pokušaje rehabilitacije Hrvatske pravoslavne crkve koja je postojala u vrijeme NDH.
- Kroz noviju istoriju Hrvatske nikada se nisu smanjivale ideje i propaganda koje u pravilu nisu bile naklonjene Srbima, mada nisu sve bile antisrpske – ustvrdila je zastupnica SDSS-a i istaknula da očuvanje srpskog identiteta počiva i na međunarodno-pravnim dokumentima te da je zaštita nacionalnih manjina bitna za stabilnost, demokratsku sigurnost i mir.
Smatra da određene društvene grupe u Hrvatskoj, iako se nesporno prihvaćaju najviši međunarodni i evropski zakonodavni okviri za zaštitu nacionalnih manjina, ipak ne žele prihvatiti srpsku nacionalnu manjinu kao svoje bogatstvo.
Kritički se osvrnula na ideje integracije.
- Nažalost - kaže ona - postoji nekakva misao vodilja da Srbe treba integrirati u hrvatsko društvo, kao da su Srbi jučer odnekud došli u Hrvatsku. Kako to tačno da se Srbi integrišu kada ovdje žive vijekovima. Dokaz za vjekovni boravak ovdje su srpske i pravoslavne crkve i manastiri kojih ima na svakom koraku, brojni su pisani tragovi na ćirilici. Kako da se integriše neko ko je dio evropskog kulturnog kruga toliko dugo, kako integrirati nekoga ko je u različitim sferama života doprinio da RH izgleda upravo ovako. Kako će se integrirati Nikola Tesla, Milutin Milanković, Petar Preradović, Rajačić, Runjanin, Grigor Vitez, Desnicu... Mogli bi dodati Peru Kvrgića, Radu Šerbedžiju, brojne druge glumce, sportaše, liječnike, sveučilišne profesore...
Jeckov dodaje da su Srbi dio ovog društva, htio to netko ili ne, a integracija u demokratsko društvo zvuči privlačno, evropski i profinjeno, ali iza toga nedvosmisleno stoji potpuna asimilacija protiv koje se treba boriti. Srbi su integrirani u hrvatsko društvo a na temelju postojećih zakona imamo namjeru da sačuvamo svoj identitet i treba nas prihvatiti onakve kakvi jesmo, zaključila je Dragana Jeckov.
Općinska vijećnica bila je dupkom puna. Tribinu je otvorio općinski načelnik Ilija Matijević, a u publici su bili i Milan Vukelić, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine, arhimandrit Naum iz obližnjeg manastira Bogorodice trojeručice u Donjem Budačkom, općinski načelnik Perica Matijević, načelnik općine Vrginmost Milan Vrga te brojni drugi.
