Anja Šimpraga, SDSS-ova saborska zastupnica, svoj govor u Saboru u utorak posvetila je višedecenijskom procesu konvalidacije radnog staža. Malo se zna o otporu upravnih tijela i upravnih sudova da priznaju radni staž pojedinim penzionerima koji su se zadesili u radnom odnosu od oktobra 1991. do avgusta 1995. na području tadašnje Republike Srpske Krajine.
Nepoznat je broj onih koji proteklih godina nisu uspjeli uvjeriti Hrvatski zavod za mirovinskog osiguranje (HZMO) kao ni Upravni sud te Visoki upravni sud da su nepune četiri godine bili na svojim radnim mjestima.
Novosti su pisale o nekoliko slučajeva koji su zbog nepriznavanja radnog staža završili na Ustavnom sudu. U četiri takva predmeta ustavni suci poništili su ranije presude i dali nadu penzionerima da će se ponovljeni upravni postupak riješiti u njihovu korist. Ova tema je iščezla iz javnog prostora, ako je ikad u zasluženoj mjeri bila i prisutna. Stoga je zastupnica Šimpraga odlučila razglasiti najnoviju odluku Ustavnog suda prema kojoj je oštećena bivša radnica Pamučne predionice iz Gline.
"U decembru 2024. godine Ustavni sud ruši praksu upravnih sudova koji odbijaju konvalidaciju radnog staža ostvarenog početkom 1990-ih godina. Presude Upravnog suda u Zagrebu i Visokog upravnog suda, koje su samo potvrdile negativna rješenja HZMO-a, Ustavni sud je ocijenio kako nisu iznijeli valjane razloge dok su utvrđivali ispunjava li uvjete podnositeljica, nisu obrazložili zbog čega nisu ispitana dva svjedoka unatoč postojanju materijalnog dokaza. Propustili su stvarno ocijeniti činjenično pitanje koje je bilo ključno za odluku u ovom slučaju te su onemogućili podnositeljici da u upravnom sporu brani svoja prava i interese. Je li ovo nada za krajinske penzionere, kako pišu Novosti, ostaje nam za vidjeti, ali i potaknuti druge da prate i pišu o sudbini ovih ljudi, jer mnogi su izgubili pravne bitke, ali i svoje živote te nisu dočekali pozitivna rješenja. Kroz godine učinilo se puno, procesi su pokrenuti, ali puno je još do toga da kažemo ravnopravni smo građani", kazala je Šimpraga.
Ona je podsjetila da je do jula 2023. HZMO zaprimio više od 37.000 zahtjeva od oštećenih osoba koje pokušavaju dokazati da su prije 30 i više godina na prostoru tadašnje RS Krajine radile i uplaćivale doprinose. Gotovo pola zahtjeva je odbijeno.
"Kao dokazi ne priznaju se zdravstvene iskaznice, svjedoci, radne knjižice s upisanim i ovjerenim segmentima staža, već samo radno-pravna dokumentacija ili dokaz da je osoba bila prijavljena u parafondu. Ne uzima se u obzir rat. To razdoblje utjecalo je na gubitak materijalnih dokaza. Pravni savjetnici ističu kako nadležni uredi HZMO-a imaju neujednačenu upravnu praksu, a ljudi podnose zahtjeve prvenstveno zbog nedostatka godina za ostvarivanje uvjeta za penziju, a povećanje penzije kod konvalidiranog radnog staža od 30-ak eura znači preživjeti za socijalno osjetljive kategorije. Nekim ljudima bi nakon četiri negativna rješenja, loptanja između Šibenika i Zagreba, Zadra i Zagreba, u petom rješenju priznali staž, i to ako baš imaju sreće", navela je Šimpraga.
Tema koja je od velike važnosti za srpsku nacionalnu manjinu u Hrvatskoj, uznemirila je saborske zastupnike Domovinskog pokreta na saborskoj sjednici. Stipo Mlinarić Ćipe komentirao je da ga zanima tko su to 'krajinski' penzioneri koji traže svoja prava i ne dočekaju ih? Još jednom je zloupotrijebio nestale iz rata 1990-ih, prebacujući SDSS-u da o žrtvama šute ''30 godina, dok se bore za svoja prava."
Anja Šimpraga kratko je odgovorila da je Domovinski pokret bez Srba i SDSS-a – ništa.
