U raspravu o budućim neradnim praznicima i radnim spomendanima uključio se i Odbor za ratne veterane Hrvatskog sabora, pod presjedanjem Josipa Đakića (HDZ), koji je na svojoj sjednici u srijedu predložio amandman da 8. listopada ostane praznik pod dosadašnjim nazivom Dan neovisnosti, a da s druge strane Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, postane spomendan i kao takav bude radni dan. Odbor je predložio i amandman da 18. studenog bude praznik pod nazivom Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije u Domovinskom ratu.
Za komentar smo pitali Franju Habulina, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, koji se ne slaže s njihovim prijedlogom.
- Radi se o njihovom mišljenju. Dan antifašističke borbe je državni praznik koji se nalazi u kalendaru. Vidim da izmišljaju neke nove datume, ali ovaj dosad nisu dirali. Inzistirat ćemo da ostane kako je sada i siguran sam da će 22. lipnja ostati neradni dan - rekao nam je Habulin.
Ironijom sudbine, ako bi se prihvatio prijedlog da 22. lipnja postane spomendan, taj bi se dan u spomen na osnivanje Sisačkog partizanskog odreda, prve partizanske formacije u Hrvatskoj, vratio na status kakav je imao u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj kada je obilježavan kao radni dan. Onaj ‘pravi‘ neradni praznik bio je 27. srpnja, na dan ustanka naroda Hrvatske i BiH, koji su odmah 1990. godine zabranili, proglašavajući ga četničkim dernekom. Da podsjetimo, u SRH se slavio i Dan borca, 4. srpnja, kad su Tito i vodstvo KPJ donijeli odluku o općenarodnom ustanku. Za razliku od Hrvatske, gdje je odmah postao zabranjen, u Sloveniji se i dan danas obilježava u centru Ljubljane i ostalim mjestima ove države.
Raspravu o praznicima pokrenuo je premijer Andrej Plenković koji je na sjednici Vlade početkom listopada predstavio novi kalendar obilježavanja praznika i spomendana, uvjeren da će takav način obilježavanja biti primjereniji i bolji.
Po tom prijedlogu, Dan državnosti bio bi 30. svibnja, kako je obilježavan do 2001. godine, a ne 25. lipnja kao dosad, jer je tada konstituiran prvi višestranački Sabor u kojem su delegati HDZ-a činili većinu. A 18. studeni bio bi Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, dok bi 5. kolovoza ostao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Što se tiče spomendana - koji nisu neradni - 15. siječnja bi, uz Dan međunarodnog priznanja, postao i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, 9. svibnja obilježavat će se i dalje kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, 25. lipnja bio bi Dan neovisnosti, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora. Što se tiče malo dalje prošlosti, 23. kolovoza i dalje će se obilježavati Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.
