Mnogi mirnu reintegraciju Podunavlja obilježavaju s figom u džepu iako je riječ o uspjehu bez ispaljenog metka i bez ijednog izgubljenog života, rekla je vijećnica SDP-a vukovarskog Gradskog vijeća Biljana Gaća na konferenciji ‘Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih’ koju su 16. januara, povodom 25. godišnjice ovog procesa, u zagrebačkom kinu Europa organizirali Zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung i Europski dom iz Vukovara.
Uvodna izlaganja na konferenciji, održanoj pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, održali su Max Brändle, direktor zagrebačkog ureda Zaklade, Lana Mayer, predsjednica Europskog doma, i Per Vinther, bivši posebni izaslanik Europske komisije u RH. Tom prilikom naglašeno je da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja uspješan proces međunarodne zajednice koji je osigurao mir i koji je od velikog značaja za stanovnike Slavonije, Baranje i Srijema, građane Vukovara, ali i cijele Hrvatske.
- Na ovogodišnjoj konferenciji naglasak stavljamo na glasove koji su tokom godina bili manje čujni, možda zatomljeni, a to je populacija žena i mladih - naglasili su predstavnici Zaklade.
O perspektivama žena govorile su Sanja Vukičević, novinarka i nastavnica, Vesna Škare Ožbolt, koja je imala značajnu ulogu u tom procesu, Ruža Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovara, i Dijana Antunović Lazić, izvršna direktorica Europskog doma. Diskusiju je moderirala Višnja Mišin, novinarka i odvjetnica.
Na panel diskusiji o perspektivi mladih govorili su Siniša Mitrović, stručni suradnik za razvoj civilnog društva, rad s mladima i nacionalnim manjinama Grada Vukovara, Biljana Gaća, gradska vijećnica i mirovna aktivistica, Zoran Pehar, novinar HRT-a, kao i profesorica Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na ovom dijelu konferencije Siniša, Biljana i Zoran, koji su 90-ih bili djeca i koji su za vrijeme rata bili u progonstvu, govorili su o ličnoj integraciji u vukovarsko društvo, podijeljenim razredima i učešću u mirovnim aktivnostima nevladinih organizacija.
Govoreći o obilježavanju reintegracije, Gaća je naglasila da ono nije ni izdaleka svečano i glamurozno kao obilježavanje godišnjice priznanja Hrvatske, kao i da neki smatraju da je i Podunavlje trebalo osloboditi vojno redarstvenom akcijom. Rekla je i da se u Vukovaru kaže da u tom gradu žive ‘veliki Hrvati, veliki Srbi i mi normalni’.
Siniša Mitrović je govorio o svojim iskustvima iz Mirovne mreže Dunav, ističući da je kao volonter bez stalnog posla obilazio ljude s područja Banije, Korduna, Like smještene u neuslovnim kućama i usamljene.
- U gradu ne žive samo Hrvati i Srbi nego i brojne manjine čiji je svaki pripadnik rat doživio na svoj način - objasnio je Mitrović.
Dinka Čorkalo Biruški je u svom izlaganju kazala da znamo kako djeca doživljavaju rat, ali da ne znamo kako doživljavaju mir, ističući da ne postoje nikakve ‘srpske’ ili ‘talijanske’ škole, nego škole u kojima se po hrvatskom nastavnom programu izvodi nastava na srpskom jeziku i ćirilici.
- Možda bi djeca zajedno trebala osmisliti neki zajedničku aktivnost, recimo da se dogovore da zajednički obilježe, na primjer, Valentinovo - rekla je.
Zoran Pehar je naglasio da nastoji zadržati što više kontakata s Vukovarom, koji ne morao naputiti zbog posla na HRT-u. Naglasio je i da mnoge stvari iz rata nisu riješene, od nestalih do procesuiranja ratnih zločina.
U razgovoru za ‘Novosti’, profesorica Čorkalo Biruški je nakon skupa kazala da se njegovo održavanje itekako isplatilo.
- Uvijek vrijedi razgovarati i dati prostor ljudima koji imaju snage i volje da nešto promijene. Mislim da su oni koji su oslobođeni pritiska spremniji razgovarati o različitim mogućnostima. Vidjeli smo sjajne mlade ljude koji su bili motor događaja. Voljela bih da su naši prosvjetari malo hrabriji i da budu uzor djeci, kao i da civilne organizacije budu hrabrije u smislu izgradnje nove socijalne mreže koja će pokazati da je Vukovar grad u kojem se čuvaju identiteti. Mirnu reintegraciju zato treba obilježavati svaku godinu – zaključila je.
