Novosti

Kronika

SNV nastavio kampanju novim plakatima

U samim temeljima SNV-a rezultati su intenzivnog rada na mirnoj reintegraciji Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema kada je uspostavljen mir i kada počinje povratak izbjeglica i povratnika, poručuju iz SNV-a uz plakate s natpisom "Mir bez rata – reintegracija hrvatskog Podunavlja 15.1.1998."

Large plakat novi

Plakat Srpskog narodnog vijeća

Postavljanjem jumbo plakata u više hrvatskih gradova s natpisom "Mir bez rata – reintegracija hrvatskog Podunavlja 15.1.1998.", Srpsko narodno vijeće (SNV) nastavilo je svoju kampanju povodom obilježavanja 25. godišnjice djelovanja, koju je osmislio komunikacijski stručnjak i dizajner Boris Malešević.

U samim temeljima SNV-a, navode, rezultati su intenzivnog rada na mirnoj reintegraciji Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema kada je uspostavljen mir na teritoriju cijele Hrvatske i kada počinje povratak izbjeglica i povratnika. Kroz samu SNV-ovu kampanju "Znate li što radimo 25 godina?", čiji dio su i spomenuti plakati, žele širu javnost upoznati s onim što su radili prethodnih 25 godina, s naglaskom na nekoliko najkrupnijih projekata koji su obilježili rad SNV-a i cijelu Hrvatsku, a mirna reintegracija je svakako jedan od njih.

Saopćenje SNV, objavljeno u nedjelju tim povodom, prenosimo u cijelosti:

Srpsko narodno vijeće (SNV) osnovano je prije 25 godina. Pravno uporište za njegovo osnivanje činilo je Pismo namjere Vlade Republike Hrvatske o dovršenju mirne reintegracije područja pod prijelaznom upravom Ujedinjenih naroda iz siječnja 1997. godine. Vijeće sigurnosti usvojilo je Pismo namjere i time je njegov sadržaj postao dio međunarodno ugovornih obaveza Republike Hrvatske. Na osnovu 4. članka Pisma namjere najprije je osnovano "Zajedničko veće opština" (ZVO) na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a potom je temeljem 9. članka osnovan SNV. Tako su Srbi u Hrvatskoj dobili dvije vrste manjinske samouprave – jednu na regionalnoj i jednu na nacionalnoj razini.

U samim temeljima SNV-a rezultati su intenzivnog rada na mirnoj reintegraciji Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema kada je uspostavljen mir na teritoriju cijele Hrvatske i kada počinje povratak izbjeglica i povratnika. To je važna činjenica koja nas je odredila da smo od samih početaka angažirani na izgradnji mira u Republici Hrvatskoj. Tome je prethodilo i usvajanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji je definirao manjinska prava u novom formatu i zakonodavnom okviru uz nove sadržaje koji su bili osnova za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske kao prvog dokumenta kojim je otvoren put prema članstvu u Europskoj uniji.

Sve to nam daje za pravo da zaključimo upravo na današnji dan Međunarodnog priznanja i mirne reintegracije, a nakon nedavnog ulaska Hrvatske u Schengen i u eurozonu, kako je SNV od samog početka sudjelovao u procesu integracije Hrvatske u EU.

Kroz samu SNV-ovu kampanju "Znate li što radimo 25 godina?", čiji dio su i spomenuti plakati, želimo širu javnost upoznati s onim što smo radili prethodnih 25 godina, s naglaskom na nekoliko najkrupnijih projekata koji su obilježili rad SNV-a i cijelu Hrvatsku, a mirna reintegracija je svakako jedan od njih.

Za sada je dizajnirano šest plakata koji će se postavljati do lipnja 2023. godine. Kampanja je krenula krajem 2022. i nastavila se s prvim danima 2023. godine, kada smo se prisjetili obljetnice jednog od najznačajnijih događaja organiziranog 2004. godine povodom pravoslavnog Badnjaka na kojem je prvi put hrvatski premijer, bio je to Ivo Sanader, pozdravio s tradicionalnim kršćanskim pozdravom „Mir Božji, Hristos se rodi“. Tijekom kampanje podsjetit ćemo i na važnost ćirilice, kao jednu od najvažnijih komponenti identiteta Srba u Hrvatskoj te jednom od tri historijska pisma – uz glagoljicu i latinicu – kojim su se služili ili se i dalje služe slavenski narodi. Radimo na tome da se ćirilica primi kao pismo, a ne kao nešto drugo. Dakle, kao pismo koje je, kao i svako drugo, prije svega sredstvo sporazumijevanja, a ne nesporazumijevanja, kamoli sredstvo za razgraničavanje naroda ili stvaranja neprijateljstva u odnosima.

Izgradnja sjećanja na ratna stradanja, bez obzira je li riječ o ratu iz 40-ih ili 90-ih godina, koja ne potiče konfrontaciju nego pomirenje; ne potiče produbljenje neprijateljstva, nego stvara pretpostavke za život dostojnog sjećanja, a istovremeno i rasterećenja od iskustava koje je rat proizveo ili ih proizvodi, naše su vrijednosti koje posebno naglašavamo na današnji dan mirne reintegracija hrvatskog Podunavlja.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više