Iznenadna objava o prodaji Fortenove nije ništa drugo nego javno priznanje te kompanije da nije u stanju platiti ili na održiv način refinancirati svoje dugove.
Preciznije, Fortenovi je u jesen ove godine trebala doći na naplatu obveznica teška milijardu eura, a tvrtka nema novca da plati taj dug niti ima kapaciteta da dug – čiji je vlasnik američki investicijski fond HPS – zatvori novim, povoljnijim, zaduženjem: problem je, prije svega, u tome što gotovo 50 posto vlasništva imaju dvije sankcionirane ruske banke, a takva vlasnička struktura ne ulijeva povjerenje potencijalnim kreditorima, odnosno ne ulijeva dovoljno povjerenja da bi Fortenova mogla dobiti ogromni kredit uz kamatu koja nije dvocifrena ili jako blizu dvocifrenoj.
HPS je ponudio da prolongira naplatu obveznice za godinu dana, do jeseni 2024., ali uz „značajan jednokratni trošak“ za Fortenovu, što znači da je koncernu dano godinu i pol da ruske suvlasnike zamijeni kredibilnim investitorima. Fortenova, naravno, nema izbora nego pristati na ponudu HPS-a.
E sad, jasno je da je Pavao Vujnovac ključni čovjek novog zapleta u nekadašnjem Agrokoru, čiji je vlasnik do prije šest godina bio Ivica Todorić. Vujnovac, vlasnik Enna Grupe u kojoj je najvažnije Prvo plinarsko društvo, ima oko 29 posto udjela u Fortenovi i, kao najveći nesankcionirani suvlasnik, praktično odlučuje o svemu iole važnom: on je donio odluku da se ide u prodaju, on će imati najveći utjecaj na to tko će biti kupac, a takva pozicija daje mu osjetnu prednost ako mu je namjera da baš on bude kupac ili jedan od kupaca.
Da bi Vujnovac mogao biti i onaj što prodaje i onaj što kupuje, govori najmanje jedna činjenica: pokrenuo je prodaju svog vlasničkog udjela u Pevexu, udjela koji, prema nekim procjenama, vrijedi oko 150 milijuna eura.
Ta suma, međutim, nije ni približno dovoljna za kupovinu Fortenove. Novac koji očekuje od prodaje udjela u Pevexu nije jedini novac za kojim Vujnovac može posegnuti u operaciji Fortenova, no svejedno ne može sam: vjerojatno u taj pothvat kani ući s partnerima, a idealnim partnerima smatra hrvatske obavezne mirovinske fondove, to jest barem tri od četiri fonda.
Neto imovina tih fondova trenutno iznosi oko 18 milijardi eura, pa bi njihov vlasnički udio u Fortenovi znatno olakšao pristup izvorima povoljnijeg financiranja, dok bi Vujnovac učvrstio poziciju jedinog gazde kad je riječ o operativnom vođenju koncerna, kojim se sad upravlja tako da se paralelno misli i na zaradu drugih firmi iz Enna Grupe.
Tu opciju svesrdno podržava i premijer Andrej Plenković, premda posljednjih dana izjavljuje da je Fortenova na tržištu i da Vlada nema nikakve veze s tom kompanijom. Vlada nema nikakve veze, osim što je izravnom zakonskom intervencijom trasirala aktualni razvoj događaja, uz nepredviđenu okolnost sankcija protiv ruskih banaka.
Vlada formalno nema veze ni s obaveznim mirovinskim fondovima, ali svi znaju da ti fondovi itekako moraju voditi računa o željama vlasti zbog strukture svojih ulaganja. Ulazak mirovinskih fondova, združenih s politički ionako umreženim Vujnovcem, značio bi nastavak utjecaja Vlade na Fortenovu i predstavljao bi kakav-takav osigurač da jedan od najvećih Plenkovićevih premijerskih projekata neće doživjeti i ekonomsku propast, kad se već krah pravosudnih akcija protiv Todorića čini više-manje izvjesnim.
