Zašto Josip Broz Tito na poštanskim markama nije nosio naočale? Zato što se plašio da će mu ih polomiti kad udaraju žigove, glasio je predratni vic na koji se moglo podsjetiti na izložbi maraka ''Tito u filateliji'' koju su uz javnu tribinu prve decembarske večeri u svojim prostorijama organizirali Savez antifašističkih boraca i antifašista RH te Savez društava Josip Broz Tito Hrvatska.
Otvarajući izložbu predsjednik SABA RH Franjo Habulin naglasio je da su tribina i izložba jedna od brojnih manifestacija kojom je obilježeno 130 godina od Titovog rođenja.
Ivan i Željka Librić (Foto: Nenad Jovanović)
- Marka je bitna jer ne laže o vremenu u kojem je nastala, rekao je Habulin - ističući da izložba, čiji su autori strastveni filatelisti Ivan i Željka Librić, sadrži stotine poštanskih maraka izdanih ne samo u Jugoslaviji, nego i u drugim državama, kao i prigodne koverte s markama i žigom.
- Nažalost, Hrvatska pošta nam nije odobrila prigodni žig s likom Josipa Broza Tita koji smo zatražili u studenom. Njihov izgovor bio je da smo zakasnili jer je 130. obljetnica Titova rođenja bila u svibnju ove godine. Oni nam brane žig, a pošta Srbije izdaje marku s Titovim likom povodom godišnjice uspostavljanja odnosa s Bangladešom - naglasio je predsjednik SABA RH.
Srbija je ove godine izdala marku s Titovim likom (Foto: Nenad Jovanović)
- Željeli smo izložbom prikazati životni put i djelo Josipa Broza Tita na način da marke govore o njemu. Nije nam bio cilj da prikažemo sve marke koje su izašle, kao ni one najvrijednije – kazao nam je Librić i naglasio da su, osim Jugoslavije, marke s Titovim likom izdavale i države poput Cipra i Sjeverna Koreje kao i Sao Tome i Principe, te brojne druge afričke i azijske države.
- SAD i Velika Britanija nisu izdavale marke s Titovim likom, ali su prigodom njegovog posjeta tim zemljama, kao i po Africi ili Bliskom istoku, bile pripremljene prigodne koverte na koje je stavljana marka zemlje domaćina i prigodni žig, kao što je to bilo prilikom susreta Tita s američkim predsjednikom Carterom o čemu govori izložena koverta - ističe Librić i dodaje da je Hrvatska pošta mogla odobriti žig, jer je on bio odobravan i ranije. Kad je obilježavan dan njegovog rođenja u Kumrovcu svake godine su bili prigodni žigovi koje je pošta odobravala bez problema. Pošta je valjda sada protumačila da se traži žig za rođendan, a na za obljetnicu, ocijenio je Librić. Tada je vjerojatno bila druga garnitura, nadovezala se Željka Librić.
- Imamo pun stan maraka, osim u kuhinji i toaletu. Ne vodimo računa koja je marka najvrijednija, nego koja nam se sviđa da možemo oko nje napraviti priču - kazala je i iznijela zanimljiv podatak.
- U kurikulumu osnovne škole u Voltinom naselju predviđena je filatelija kao vannastavna aktivnost i svake se godine javi 20-ak učenika. Djeca često ne znaju što su marke ili im "adresa" znači e-mail ili profil na društvenim mrežama. Uvijek im je doživljaj kad pišu pisma, stave marku na njega i bace u "kaslić". Nažalost, danas više nema kulture pisanja čestitki i razglednica kao nekad, jer sve ide elektronski - objašnjava Željka Librić.
O značenju Tita i njegovog djela, te potrebi borbe protiv revizionizma i negiranja svega pozitivnog što je u Jugoslaviji učinjeno od ustanka 1941. do 1990. godine, govorili su sadašnji i bivši predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito Jovan Vejnović i Tomislav Badovinac koji je 17 godina bio u direktnim i indirektnim kontaktima s Titom, dva puta po četiri godine kao član CK SKJ, šest godina kao predsjednik Socijalističke omladine, i tri godine njegov savjetnik.
Tomislav Badovinac i Jovan Vejnović (Foto: Nenad Jovanović)
- O Titu treba govoriti kao o ljudskom biću, kao o Čovjeku s velikim Č. Njegov cjelokupni rad karakteriziralo je vizionarstvo, borba za socijalnu ravnopravnost i negativan stav prema svim nacionalizmima. Svoju borbu za socijalnu ravnopravnost pokazao je trudom da obrazovanje i zdravstvo budu besplatni, a da domovi zdravlja budu i centri zdravstvene skrbi, a ne tek usputna stanica prema bolnicama. Zalagao se i za samoupravljanje, pa je 1949., formiran prvi radnički savjet - podsjetio je Badovinac.
- Nikad nije bilo važnije govoriti o Titu nego danas, kad napreduje revizionizam koji nam nudi povratak u duboku prošlost i nameće ga kao koncept za sadašnjost i budućnost - rekao je
Vejnović, ističući da je laž da se KPJ u Drugom svjetskom ratu borila samo za vlast.
Veliko zanimanje za izložbu (Foto: Nenad Jovanović)
- NOB je imao koncepciju širokog općenarodnog ustanka koji je bio jedina ispravna opcija. Tito nije nametao komunizam; Jugoslavija je bila zemlja ravnopravnih naroda - podvukao je Vejnović koji je podijelio priznanja Badovincu i drugima zaslužnima za organiziranje manifestacije. Dodajmo i da su skupu prisustvovali i počasni predsjednik SABA RH Stjepan Mesić i predstavnice kineske ambasade, kao i da su se tom prilikom mogle uzeti prigodne koverte (istine bez prigodnog žiga) i knjige vezane uz antifašističku borbu.
