Sabor je prošlog tjedna raspravljao o Strategiji poljoprivrede do 2030., o krovnom dokumentu usmjerenom povećanju vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna godišnje. Kako je rekla SDSS-ova Anja Šimpraga, Strategija poljoprivrede do 2030. bi zajedno s određenim dokumentima trebala biti temelj za podizanje produktivnosti, a time i znatno povećanje konkurentnosti te usmjerenosti prema zaokretu u poljoprivredi.

- Očekujemo da će se kroz strateške planove, koji se izrađuju sukladno zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, uspostaviti detaljni planovi kojim će sve aktivnosti biti bolje definirane. Strategija je krovni dokument u sektoru poljoprivrede čije je donošenje predviđeno Zakonom o poljoprivredi, koju čekamo gotovo 20 godina. Uz nacionalna sredstva za provođenje strategije od posebne su važnosti i pet milijardi eura iz europskih fondova – kazala je Šimpraga i dodala da je u Strategiji naglašena zajednička vizija kojom se prepoznaje važnost veće poljoprivredne proizvodnje, uvažavajući potrebu održivog upravljanja prirodnim resursima u kontekstu ubrzanih klimatskih promjena.

Ujedno se, naglasila je, naglašava potreba za osmišljavanjem modela rasta za poljoprivredno-prehrambeni sektor koji bi doprinosio uravnoteženom teritorijalnom razvoju. Osim toga, Šimpraga je navela da je Hrvatska po zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama u poljoprivredi u gornjoj polovici rang liste država članica EU te da ostvaruje znatno povoljnije pokazatelje od većine država članica.

- Predmetna strategija u okvirima mjera poljoprivredne politike daje doprinos ciljevima smanjena rodne nejednakosti u ruralnim područjima. Međutim, u prijedlogu strategije nije u dovoljnoj mjeri prepoznat značaj žena u ruralnim krajevima i nisu planirane mjere za jačanje njihova položaja. Poticanje žena na pokretanje vlastitog poslovanja kao nositeljica OPG-a trebalo je obuhvatiti prijedlogom strategije - poručila je Šimpraga.