Kineski predsjednik Xi Jinping prošlog je tjedna bio na turneji po Vijetnamu, Maleziji i Kambodži. Oko te turneje brzo je zagalamio američki predsjednik Donald Trump, konstatirajući da Xijevo sastančenje po jugoistoku Azije ima za cilj pronaći način "kako da zajebe Sjedinjene Američke Države".

Novosti su već pisale o Trumpovom uvođenju sveobuhvatnih carina na sve proizvode koje SAD uvozi, ali Trump je nedavno za većinu zemalja najavio 90-dnevni pregovarački okvir prije nego što carine stupe na snagu, sužavajući tako zasad trgovinski rat izravno na Kinu. Azijske zemlje u naročito su nepovoljnom položaju zbog Trumpovih carinskih igara, recipročne carine mogle bi im (odnosno korporacijama koje dominiraju tim zemljama) nanijeti dugoročnu štetu kroz gubitak manevarskog prostora u igralištu takozvane slobodne trgovine.

Prema izračunima koji trgovinske deficite stavljaju u središte jednadžbe, za Kambodžu bi vrijedila najveća stopa – čak 49 posto, Vijetnam bi se baktao s carinom od 46 posto, a Malezija s 24 posto. Najava o uvođenju dramatičnih carina događa se u trenutku u kojem se mnoge zemlje u jugoistočnoj Aziji suočavaju s posljedicama rezova USAID-a, američke agencije za razvoj i međunarodnu pomoć, što je financijska linija preko koje se realizirao dio programa podrške uslijed prirodnih katastrofa koje su zadesile regiju, kao i rad različitih civilnodruštvenih inicijativa.

Tijekom Xijevog boravka u Vijetnamu dvije su zemlje potpisale brojne sporazume, uključujući one o opskrbnim lancima i zajedničkoj željeznici. Vijetnam je odobrio planove za izgradnju željeznice koja će povezati njegov sjeverni lučki grad Haiphong s Kinom, a planira se i kupovina putničkih zrakoplova koje proizvodi kineski državni proizvođač aviona COMAC. Kina je vodeći trgovinski partner Vijetnama i dijelovima i komponentama opskrbljuje vijetnamski proizvodni sektor. Vijetnamske vlasti sredinom aprila počele su pregovarati i o bilateralnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om.

Xi je pozvao Vijetnam da se odupre "jednostranom maltretiranju" i "podrži slobodnu i otvorenu trgovinu". Podsjetimo, transformacija Vijetnama u globalno tehnološko proizvodno središte započela je 2008. kada je Samsung ondje otvorio svoju prvu tvornicu pametnih telefona. Kada se prije sedam godina Trump založio za prvi trgovinski rat protiv Kine, Vijetnam je dobio priliku da se pozicionira kao politički sigurnija regija s puno jeftine radne snage i slobodna od američkih nameta.

Od tada je Vijetnam kalio svoju reputaciju kao zvijezda strategije "Kina-plus-jedan", privlačeći milijarde dolara stranih ulaganja. Danas se većina Samsungovih pametnih telefona proizvodi u Vijetnamu, Apple je preselio proizvodnju iPada, MacBooka, AirPoda i Apple Watcha u Vijetnam, dok su druge velike korporacije poput Foxconna, Nintenda, Lenova, Luxsharea, GoerTeka i Pegatrona ondje otvorila nove tvornice.

Pokrajina Bắc Ninh u blizini Hanoja, u kojoj se nalazi Samsungova tvornica, i susjedna pokrajina Bắc Giang postale su magneti za proizvođače elektronike koji žele smanjiti svoju ovisnost o Kini. S druge strane, priljev kineskih tehnoloških proizvođača doveo je do uspona nove "kineske četvrti" u Bắc Ninhu, stvarajući poslovne prilike i za kineske biznismene. Kineska trgovina s Vijetnamom gotovo se udvostručila između 2017. i 2024. i dosegla je novi rekord od 205,2 milijarde američkih dolara, čime je Vijetnam postao najveći trgovinski partner Kine u jugoistočnoj Aziji.

Carinska pauza koju je najavila američka vlada zasad je u Vijetnamu dočekana s privremenim olakšanjem, ali razloga za brigu ne nedostaje, kao ni u Kambodži kojoj prijeti najveća carinska stopa. Pretpostavlja se da je u Kambodži više od polovice tvornica u kineskom vlasništvu, a izvozom zemlje dominira tekstilni sektor.

Tekstilne korporacije sada razmišljaju o drugim zemljama u koje bi mogle prebaciti svoju proizvodnju i ublažiti carinske namete. Jedno je sigurno – SAD nije na popisu tih zemalja. Proizvodnju i opskrbne lance selilo bi se u druge zemlje s jeftinom radnom snagom i sivozonaškim uvjetima poslovanja, kao što su zemlje supsaharske Afrike, Indija ili Indonezija.

Kineski predsjednik Xi Jinping prošlog je tjedna bio na turneji po Vijetnamu, Maleziji i Kambodži. Oko te turneje brzo je zagalamio američki predsjednik Donald Trump, konstatirajući da Xijevo sastančenje po jugoistoku Azije ima za cilj pronaći način "kako da zajebe Sjedinjene Američke Države".

Novosti su već pisale o Trumpovom uvođenju sveobuhvatnih carina na sve proizvode koje SAD uvozi, ali Trump je nedavno za većinu zemalja najavio 90-dnevni pregovarački okvir prije nego što carine stupe na snagu, sužavajući tako zasad trgovinski rat izravno na Kinu. Azijske zemlje u naročito su nepovoljnom položaju zbog Trumpovih carinskih igara, recipročne carine mogle bi im (odnosno korporacijama koje dominiraju tim zemljama) nanijeti dugoročnu štetu kroz gubitak manevarskog prostora u igralištu takozvane slobodne trgovine.

Prema izračunima koji trgovinske deficite stavljaju u središte jednadžbe, za Kambodžu bi vrijedila najveća stopa – čak 49 posto, Vijetnam bi se baktao s carinom od 46 posto, a Malezija s 24 posto. Najava o uvođenju dramatičnih carina događa se u trenutku u kojem se mnoge zemlje u jugoistočnoj Aziji suočavaju s posljedicama rezova USAID-a, američke agencije za razvoj i međunarodnu pomoć, što je financijska linija preko koje se realizirao dio programa podrške uslijed prirodnih katastrofa koje su zadesile regiju, kao i rad različitih civilnodruštvenih inicijativa.

Tijekom Xijevog boravka u Vijetnamu dvije su zemlje potpisale brojne sporazume, uključujući one o opskrbnim lancima i zajedničkoj željeznici. Vijetnam je odobrio planove za izgradnju željeznice koja će povezati njegov sjeverni lučki grad Haiphong s Kinom, a planira se i kupovina putničkih zrakoplova koje proizvodi kineski državni proizvođač aviona COMAC. Kina je vodeći trgovinski partner Vijetnama i dijelovima i komponentama opskrbljuje vijetnamski proizvodni sektor. Vijetnamske vlasti sredinom aprila počele su pregovarati i o bilateralnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om.

Xi je pozvao Vijetnam da se odupre "jednostranom maltretiranju" i "podrži slobodnu i otvorenu trgovinu". Podsjetimo, transformacija Vijetnama u globalno tehnološko proizvodno središte započela je 2008. kada je Samsung ondje otvorio svoju prvu tvornicu pametnih telefona. Kada se prije sedam godina Trump založio za prvi trgovinski rat protiv Kine, Vijetnam je dobio priliku da se pozicionira kao politički sigurnija regija s puno jeftine radne snage i slobodna od američkih nameta.

Od tada je Vijetnam kalio svoju reputaciju kao zvijezda strategije "Kina-plus-jedan", privlačeći milijarde dolara stranih ulaganja. Danas se većina Samsungovih pametnih telefona proizvodi u Vijetnamu, Apple je preselio proizvodnju iPada, MacBooka, AirPoda i Apple Watcha u Vijetnam, dok su druge velike korporacije poput Foxconna, Nintenda, Lenova, Luxsharea, GoerTeka i Pegatrona ondje otvorila nove tvornice.

Pokrajina Bắc Ninh u blizini Hanoja, u kojoj se nalazi Samsungova tvornica, i susjedna pokrajina Bắc Giang postale su magneti za proizvođače elektronike koji žele smanjiti svoju ovisnost o Kini. S druge strane, priljev kineskih tehnoloških proizvođača doveo je do uspona nove "kineske četvrti" u Bắc Ninhu, stvarajući poslovne prilike i za kineske biznismene. Kineska trgovina s Vijetnamom gotovo se udvostručila između 2017. i 2024. i dosegla je novi rekord od 205,2 milijarde američkih dolara, čime je Vijetnam postao najveći trgovinski partner Kine u jugoistočnoj Aziji.

Carinska pauza koju je najavila američka vlada zasad je u Vijetnamu dočekana s privremenim olakšanjem, ali razloga za brigu ne nedostaje, kao ni u Kambodži kojoj prijeti najveća carinska stopa. Pretpostavlja se da je u Kambodži više od polovice tvornica u kineskom vlasništvu, a izvozom zemlje dominira tekstilni sektor.

Tekstilne korporacije sada razmišljaju o drugim zemljama u koje bi mogle prebaciti svoju proizvodnju i ublažiti carinske namete. Jedno je sigurno – SAD nije na popisu tih zemalja. Proizvodnju i opskrbne lance selilo bi se u druge zemlje s jeftinom radnom snagom i sivozonaškim uvjetima poslovanja, kao što su zemlje supsaharske Afrike, Indija ili Indonezija.