Srpski premijer Aleksandar Vučić u prvih je sto dana novoga mandata svoje vlade intenzivirao suradnju s pojedinim regionalnim susjedima. Vučić i mađarski premijer Viktor Orban početkom ovoga tjedna okupili su u Nišu sve članove svojih vlada na zajedničkoj sjednici. Vučićeva vlada je ove jeseni već održala zajedničku sjednicu s vladom Slovenije. Paralelno s održavanjem tih zajedničkih sesija vlada na kojima su se dogovarali i ugovarali novi međudržavni sporazumi, ugovori i projekti, organizirani su i poslovno-poduzetnički forumi. Prošlog mjeseca je u Nišu održan i srpsko-albanski poduzetnički forum na kojemu su uvodničari bili Vučić i albanski premijer Edi Rama. Zajedničke sjednice srpske i albanske vlade nije bilo, ali su njihovi premijeri i na tom skupu demonstrirali kombinaciju politike i biznisa.
I dok je zajednička sjednica srpske i slovenske vlade rutinski medijski popraćena, jer su joj u prvom planu bili jačanje ekonomskih odnosa i suradnja u procesu pridruživanja Srbije Europskoj uniji, Vučićevo i Ramino pokroviteljstvo i guranje srpskih i albanskih poduzetnika u zajedničke poslove te ugovaranje međudržavnih infrastrukturnih projekata, kao i zajednička sjednica Vučićeve i Orbanove vlade, dodatnu su pažnju privukli zbog političkih konotacija koje unose u bilateralne, ali i regionalne i šire odnose. Zbog povijesti srpsko-albanskih odnosa opterećenih sukobima i ratovima, pa i najnovijim oko Kosova, političko-poslovne inicijative Vučića i Rame na srpsko-albanskom biznis forumu sadržavale su i značajnu dozu egzotike, odnosno nečega što ne uspijeva na balkanskim prostorima i što je unaprijed osuđeno na propast. A nisu izostale ni optužbe da Vučić i Rama svojim politekonomskim inicijativama izdaju srpske, odnosno albanske nacionalne interese. Unatoč svemu tome, dvojica premijera racionalno su odlučila pustiti da u srpsko-albanskim odnosima zapušu i neki novi, topliji vjetrovi.
Ovotjedno Vučić-Orbanovo dodavanje nove energije sve boljim srpsko-mađarskim odnosima golica pak znatiželju mnogih u njihovu neposrednom i širem okruženju zbog njihova nacionalističkog političkog bekgraunda, nedodirljivog liderskog položaja u zemljama koje predvode, kritika zbog sklonosti autoritarnoj vladavini, a pogotovo zbog toga što se ne ustručavaju srpsko-mađarske odnose i suradnju jačati na ruski i kineski pogon, a ne samo na onaj europski, odnosno transatlantski.
Beogradski mediji (‘Danas’, ‘Politika’, B92) prenose da se Viktor Orban u Nišu nije ustručavao podsjetiti da se Mađarska zalagala za izgradnju ruskog plinovoda Južni tok, ali se od njega, barem zasad, odustalo zbog veta koji je stavio Brisel. Interes Srbije i Mađarske je da se taj plinovod izgradi, ponovio je Orban, vjerojatno i zbog rezultata netom održanih predsjedničkih izbora u Bugarskoj na kojima je pobijedio proruski kandidat Rumen Radev. Bugarska je, naime, pod pritiskom iz EU-a i SAD-a ‘iskočila’ iz Južnog toka i onemogućila njegovu izgradnju jer je trebala biti ulazna zemlja iz koje bi ruski plin potekao prema Srbiji, Mađarskoj i dalje prema jugu i zapadu Europe. Bugarska zbog svoje odluke nije dobila obećanu kompenzaciju, pa i rezultati predsjedničkih izbora ukazuju da više nije sklona slijepo slijediti proturuske poteze EU-a i SAD-a, a Orban očito vjeruje da bi mogla, poput Mađarske i Srbije, slijediti svoje nacionalne interese i vratiti se u Južni tok.
Energetsko bratstvo Srbije i Mađarske ne temelji se samo na zagovaranju Južnog toka, nego i na goloj činjenici da sav prirodni plin Srbija uvozi preko Mađarske, koja joj je usto omogućila da u njezinim plinskim skladištima čuva rezerve plina za krizne situacije. Vučić je Orbanu i Mađarskoj javno zahvalio što Srbiji osiguravaju redovan dotok ruskog plina, ali i zbog povoljnijih uvjeta po kojima će ubuduće stizati, a koje su utanačili na upravo održanoj zajedničkoj sjednici.
Srbija i Mađarska udruženim su snagama prigrlile i kapital i investicije kojima Kina namjerava otvoriti i razviti Južni tok za svoju robu i proizvode koje plasira u Europu. Kina strpljivo i uporno obnavlja Put svile kojim će preko azijskog kontinenta i istočne Europe nastaviti razvijati robnu razmjenu sa Starim kontinentom, a otkad je u grčkom Pireju otvorila i južna vrata za plasman svoje robe na europski kontinent, i balkanski pravac joj je postao prostor za ulaganja u infrastrukturu koja se ulijeva u Mađarsku kao značajno europsko prometno i energetsko čvorište.
Kina će povoljno financirati, a njezine kompanije sudjelovati u izgradnji brze pruge između Beograda i Budimpešte (preko 200 km na sat). Srbija je početkom ovoga mjeseca na samitu šefova vlada Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe u Rigi potpisala komercijalni ugovor za prvu fazu projekta, za dionicu od Beograda do Stare Pazove, čija će izgradnja početi sljedeće godine. Mađarske željeznice su već osnovale zajedničko poduzeće s dvije kineske kompanije koje će graditi mađarski dio pruge, a mađarska poslovnica Bank of Čajna bit će ‘izvođač radova’ na otvaranju podružnice kineske državne banke u Beogradu, koja je od Narodne banke Srbije upravo dobila preliminarne dozvole za poslovanje u Srbiji, koju je odabrala za svoje regionalno poslovno sjedište.
Srpski ekonomski stručnjaci ocjenjuju da je dolazak Kineske banke u Beograd znak da će Kina doista realizirati već ugovorene projekte, ali i nastaviti još više investirati u srpsku infrastrukturu i privredu. Vrijednost do sada realiziranih i ugovorenih kineskih investicija u Srbiji iznosi oko 1,5 milijardi eura (novi beogradski most na Dunavu, pojedine dionice autoceste prema Crnoj Gori, pruga Beograd – Stara Pazova, željezara Smederevo, zaobilaznica oko Beograda…), pa Kineska banka dolazi da isprati realizaciju tih projekata, ali i da financijski podrži neke nove investicije (Rudarsko-topioničarski kombinat Bor, željeznički koridor prema Makedoniji i dalje do Grčke i Pireja…).
Srpska i mađarska vlada u svom tom kolanju realiziranih, ugovorenih i najavljenih investicija skupljenih glava nastoje detektirati i pronaći zajedničke interese i koristi, pa je i Viktor Orban u Nišu poručio da ‘Mađarska ima ozbiljan nagomilani kapital koji želi investirati u Srbiju’, koja je pak, prema mađarskim analizama, ‘pred velikim uzletom u razvoju’. Orban je pojasnio: ‘Srbija ima velike mogućnosti za investitore, mnogo veće nego ranije. Srednjoeuropske zemlje su u okviru EU-a doživjele velik uspjeh u razvoju, i to predstoji Srbiji. Mađarska je imala nekih deset uspješnijih godina nego Srbija, ali će se to jednog dana izjednačiti.’
