Dosadašnji premijer Albanije i lider Socijalističke partije (SP) Edi Rama apsolutni je pobjednik jubilarnih, desetih po redu od pada komunizma, parlamentarnih izbora, koji su održani 25. aprila. Rama će tako treći put zaredom formirati vladu. Predizborna istraživanja su pokazivala da je popularnost SP-a opala toliko da su im predviđali smjenu, odnosno povratak Demokratske partije nakon osam godina provedenih u opoziciji. A Rama i SP su učinili skoro sve da do toga i dođe. Zamjerali su im korupciju, porast razlika između siromašnih i bogatih, nesnalaženje u borbi sa pandemijom, kao i neriješeno pitanje obnove zemljotresom pogođenog područja. Naime, krajem 2019. godine područje Durrësa, odnosno Drača pogodilo je nekoliko snažnih zemljotresa u kojima je stradala 51 osoba, a oko 10.000 stanovnika je, neko više, a neko manje, bilo pogođeno. Obećanja da će im krov nad glavom biti riješen i dvije i pol godine kasnije još su samo to – obećanja.
Zanimljiv je i politički moment u kom je došlo do izbora jer skoro dvije godine opozicija ne sudjeluje u radu parlamenta. Povukli su se polovinom 2019. tražeći ostavku Edija Rame nakon prosvjeda koje su organizirali. Tvrdili su da Albanija klizi u autokraciju, da su mediji pod kontrolom vladajuće stranke, da je nestala razlika između organiziranog kriminala i organizirane politike i da vladajući kontroliraju izborne procese. Sve su to primjećivali i međunarodni posmatrači, poput OSCE-a, pa i predstavnici EU-a, ali to je bilo sve. U međuvremenu, opozicija nije izašla na lokalne izbore 2019., što je dovelo do izlaznosti od svega 15 posto i, naravno, apsolutne pobjede SP-a, a to je značilo i apsolutnu kontrolu pred parlamentarne izbore.
A do njihovog održavanja je došlo nakon što su predstavnici vlasti i opozicije ipak dogovorili određene izmjene, sve pod pokroviteljstvom SAD-a, EU-a i Velike Britanije, a na preporuku OSCE-a. Promjene su bile tehničke, a ticale su se načina registracije glasača, brojanja glasova itd. Taj dogovor je na kraju propao, izborna reforma sprovedena je pod kontrolom SP-a. Ipak, ovi su izbori donijeli neke novine: otvorene izborne liste sa imenima kandidata, identifikaciju birača biometrijskim dokumentima i pilot-projekt elektronskog glasanja u jednoj od izbornih zona Tirane. U DP-u su smatrali da je sve navedeno dovoljno i da u takvim okolnostima mogu pobijediti. Sklopili su i dogovor sa 13 stranaka o zajedničkom izlasku na izbore.
Pola sata nakon zatvaranja birališta stigao je i prvi rezultat izlaznih anketa. SP i Edi Rama osvojili su 71 mandat, što je minimum koji im je potreban da sami ponovno mogu formirati vladu. U međuvremenu, broj osvojenih mandata je rastao, pa stagnirao, ali nijednog trenutka pobjeda nije dovedena u pitanje, što je kasnije potvrdila i Centralna izborna komisija. Nakon prebrojanih oko 95 posto glasačkih listića, SP je osvojio 48,7 posto glasova odnosno 74 mandata, a DP 39,4 posto odnosno 59 mandata.
- To su glasači željeli, a strana koja gubi mora razumjeti kakva je presuda naroda - kaže za Novosti Besar Likmeta, urednik BIRN Albanije.
On ističe da opozicija mora naučiti lekciju i promijeniti politiku jer "alternativna ponuda nije bila dovoljno uvjerljiva da se promijeni status quo".
- Razlog tome je što je većina albanskih političkih lidera prisutna već dugo vremena, uključujući i lidere opozicije koji i nisu baš nova aroma - tvrdi on.
Na izborima u Albaniji glasao je i kosovski premijer i lider pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti. Samoopredjeljenje je imalo prvi put i svoje kandidate na izborima u Albaniji. Jest da je nova aroma, ali kosovsko i albansko društvo se ipak previše razlikuju pa se, barem ovoga puta, nije moglo puno očekivati. Najveća razlika je ona demografska. Kosovsko društvo je među najmlađima u Evropi, a takvo društvo traži i odgovarajuće predstavnike i politiku. Kurti i Samoopredjeljenje mogli su to biti na Kosovu, ali ne i u Albaniji, gdje se iste stranke bore za moć već tri desetljeća.
Ovu kampanju obilježilo je i pojavljivanje tzv. non-papera koji sa sobom nosi i temu velike Albanije, kao i Srbije, pa i Hrvatske... Nije to tema koja bi bila strana ni Rami, a ni Kurtiju, posebno u jeku kampanje. Ali ona građane posebno ne brine, tvrdi Likmeta.
- Najveći problemi koje Albanija ima jesu siromašna ekonomija, nezaposlenost, rast u razlici između onih koji imaju i onih koji nemaju. Razlika između bogatih i siromašnih posljednje tri decenije je porasla. Naravno, zbog toga ljudi odlaze, a postoji i sistemska korupcija od par ljudi koje zovemo oligarsima koji imaju toliku moć, ne samo u ekonomskom smislu, već mogu uticati i na političke odluke. Pitanje precrtavanja granica je više ometanje koje političari koriste kako ne bi izlazili u susret potrebama ljudi - smatra Likmeta.
Albanija je članica NATO pakta od 2009. godine, a ovi izbori su spominjani kao ključni jer od daljeg smjera kretanja zemlje zavise i odnosi sa EU-om, tj. pregovori za članstvo, a EU se do sada nije nešto naprezala da utiče na demokratizaciju zemlje. Naprotiv.
- Mislim da je jasno da EU više nema apetita za proširenje. Evropski idealisti razumiju da Balkan mora biti dio EU-a da bi Evropa bila ne samo cijela nego i sigurna, ali političarima, pragmatičarima koji misle samo kako će vladati četiri godine u nekoj od zemalja EU-a, jasno je da takva priča nije poželjna za glasača u Francuskoj, Austriji ili bilo kojoj drugoj zemlji, i onda nije poželjno da se Evropa širi na Balkan zato što Balkanci nisu tako poželjni kao Evropljani - objašnjava nam Agron Bajrami, glavni urednik prištinskog lista Koha Ditore.
- Poželjni smo kao komšije koji će Evropu braniti od "istočnog napada", ali ne bi da ih imaju unutar svoje kuće, nego da ostanemo u dvorištu. Ta priča ima uticaj u političkim stavovima koji se onda u ekstremnom slučaju pojavljuju u formi takvih non-papera u kojima kažu: evo, to je rješenje za vas, vi se možete dijeliti, čak i poubijati ako treba. Mijenjajte granice, radite šta hoćete, i na kraju nećete biti u EU-u - dodaje Bajrami.
U međuvremenu, Rama je i zvanično proglasio pobjedu na izborima, lider DP-a Lulzim Basha proglasio ih je "izbornim masakrom", a Ramu i SP optužio da su kampanju financirali prljavim novcem.
Svaka sličnost sa situacijom u Srbiji je slučajna.
