Ustavni sud Kosova u svibnju je presudio da je "jedan od optuženih u slučaju 'Brezovica' Jadran Kostić neosnovano u pritvoru od decembra 2021. godine i da su mu povređena ljudska prava". Vijest o presudi kosovskog Ustavnog suda objavio je gradonačelnik općine Štrpce Dalibor Jevtić.

Gradonačelnik šarplaninske općine s većinskim srpskim stanovništvo na svom Facebook profilu pritom je napisao i sljedeće: "Dakle, ono o čemu govorimo već neko vreme je sada ovom odlukom Suda dobilo potvrdu. Jadran Kostić, a čvrsto verujemo i svi ostali koji su još uvek u pritvoru od decembra 2021. godine, su protivpravno i uz kršenje osnovnih ljudskih prava, odvojeni od svojih porodica godinu i šest meseci".

Početkom srpnja Jevtić se opet oglasio na Facebooku: "Danas je Ustavni sud Kosova objavio presudu za još jednog od uhapšenih, našeg brata i sugrađanina Sašu Spasića, usvojivši žalbu i gde jasno stoji da su Saši prekršena osnovna ljudska i zakonom predviđena prava baš kao i u slučaju Jadrana Kostića. Pitanje koje se danas postavlja jeste zašto su naša braća, kolege, rođaci, prijatelji još uvek u pritvoru? Kako to da nepravda koja im je nanesena sada ostaje samo konstatacija?"

Od desetak uhapšenih koncem 2021. godine, uz Kostića i Spasića još uvijek su u pritvoru još četvorica Srba iz Štrpca, među njima i bivši predsjednik općine Bratislav Nikolić. Svi su osumnjičeni za kazneno djelo "nelegalnog izdavanja dozvola u Nacionalnom parku Šar-planine". Bratislav Nikolić bio je predsjednik općine kad su se građani Štrpca 2019. godine pobunili protiv namjere investitora iz Prištine da bez građevinske i drugih dozvola na području njihove općine izgradi mini hidroelektranu.

Iako su kosovski policijski specijalci tada silom rastjerali pobunjene građane, izgradnja mini hidroelektrane ipak je zaustavljena. No dvije godine kasnije uslijedila su hapšenja i pritvaranje uglavnom općinskih čelnika i službenika s optužbom da su nezakonito izdavali, ali i odbijali izdati dozvole za izgradnju na području Nacionalnog parka Šar-planine.

Slučaj "Brezovica" i dugotrajni pritvor bez podizanja optužnica i početka suđenja osumnjičenim Srbima iz Štrpca zabilježen je i u godišnjim izvještajima organizacija za zaštitu ljudskih prava kao primjer zloupotrebe pravosuđa kosovskih vlasti.

I američki je State Department u svojom godišnjem izvještaju o stanju na Kosovu u 2022. godini konstatirao da kosovsko pravosuđe nezakonito u pritvoru drži osumnjičene Srbe iz Štrpca jer je zakonom propisano da za kaznena djela za koja je zapriječena kazna do pet godina zakona pritvor može trajati najviše četiri mjeseca, a šestorica osumnjičenih u njemu skoro dvije godine čekaju da protiv njih bude podignuta optužnica i započne im suđenje.

Istovremeno, kosovski policajac koji je u siječnju prošle godine u Štrpcu iz službenog pištolja ranio dvojicu srpskih dječaka jer ga je nerviralo što su ometali promet dok su nosili badnjak preko prometnice kojom se on vozio, nakon mjesec dana pušten je iz pritvora da se brani sa slobode "zbog izazivanja opće opasnost", a ne zbog pokušaja ubojstva zbog kojega je uhapšen.

No svi ti prigovori i prosvjedi protiv torture koju kosovsko pravosuđe primjenjuje protiv osumnjičenih Srba iz Štrpca završili su kao kamen bačen u bunar. I najnovije dvije presude Ustavnog suda Kosova zasad doživljavaju istu sudbinu: unatoč presudi kosovskih ustavnih sudaca Kostić i Spasić i ostali osumnjičeni Srbi iz Štrpca i dalje su u pritvoru.

Pravosudni obračun s kriminalom i korupcijom koji su Kurtijeva vlada i kosovsko pravosuđe prije dvije godine počeli uvježbavati na jugu Kosova, kršeći ustavne i zakonske odredbe o ljudskim pravima i kaznenim postupcima u želji da discipliniraju Srbe koji su se pobunili protiv nelegalne izgradnje mini hidroelektrane u općini Štrpce, sada su krenuli primjenjivati i na sjeveru Kosova, u četiri općine s većinskim srpskim stanovništvom.

Masovni prosvjedi Srba sa sjevera Kosova zbog namjere vlade da u sjedišta četiriju općina sa srpskom većinom pod policijskom zaštitom instalira albanske gradonačelnike izabrane na izvanrednim izborima koje su srpski birači bojkotirali vjerojatno bi prerasli u oružani sukob pobunjenih Srba i kosovskim policajaca da ga nisu spriječili pripadnici KFOR-a.

Vlada, kosovska policija i pravosuđe, nisu propustili priliku koja im se ukazala i krenuli su u uspostavljanje pravne države na sjeveru Kosova", odnosno, kako tvrde, u obračun s kriminalom i korupcijom u sjevernokosovskim općinama sa srpskom većinom.

Nakon što su se mirni prosvjedi u Zubinom Potoku i Zvečanu pretvorili u nasilni obračun s KFOR-om i kosovskom policijom, Tužiteljstvo Kosova i kosovska policija započeli su nasumično hapsiti i pritvarati pojedine sudionike prosvjede zbog "napada na KFOR, kosovsku policiju i novinare".

Gomilanje kosovskih policajaca na sjeveru Kosova pratila je i zabrana uvoza srpske robe na Kosovo pa su sjevernokosovske općine sa srpskom većinom pretvorene u poligon za treniranje policijske strogoće i lov na "srpske kriminalce svih boja – od švercera do ratnih zločinaca".

Nakon pritvaranja dvadesetak srpskih prosvjednika, kosovski tužitelji objavili su da ih na popisu za hapšenje imaju barem još toliko. Pritom su poručili da se dio njih našao na popisu zato što su ih prijavili njihovi sunarodnjaci.

Svima uhapšenima određivan je mjesečni pritvor, koji se potom automatski produžava. Iz pritvora su u međuvremenu puštena tek dvojica osumnjičenih za napad na KFOR jer je upravo KFOR upozorio da su ih njegovi pripadnici priveli prije nego što su prosvjedi prerasli u nasilne i predali ih kosovskoj policiji, pa nisu ni mogli počiniti kazneno djelo zbog kojeg su pritvoreni.

Nasumična hapšenja i pritvaranja, kosovska policija garnirala je i prebijanjem i teroriziranjem pojedinih osumnjičenika. Kosovske vlasti dopustili su beogradskom "oficiru za vezu" Dejanu Pavićeviću da tek sredinom lipnja posjeti nekolicinu pritvorenih Srba. On je u svom izvještaju zapisao da su svi bili izloženi tjelesnom i psihičkom nasilju pri hapšenju i pritvaranju, a pojedini među njima prošli su i policijsku torturu.

Jedan od kosovskih policajaca suspendiran je nakon što se pohvalio snimkom jednog od uhapšenih Srba koji vezan sjedi s papirnatom vrećicom na glavi. Pavičeviću još uvijek nije dopušten posjet preostalim pritvorenim Srbima. Srpske vlasti su njegov izvještaj o policijskom nasilju nad pritvorenim Srbima dostavile Europskoj uniji i Ujedinjenim narodima.

Ministar za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov o progonu Srba i nealbanskog stanovništva na Kosovu govorio je na UN-ovu savjetu za ljudska prava na kojem je sredinom svibnja podnio godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u Srbiji.

Zaštitnik građana Srbije Zoran Pašalić prošloga je mjeseca od Međunarodnog komiteta Crvenog križa zatražio da "zaštiti Srbe koji su uhapšeni na Kosovu i Metohiji od daljeg mučenja i zlostavljanja i da ispita postupanje kosovske policije prema njima prilikom odvođenja u pritvorne centre".

Dvojica od šestorice Srba iz Štrpca koji su krajem 2021. godine pritvoreni godinu dana su čekali da Ustavni sud na temelju njihove žalbe presudi da su nezakonito pritvoreni i da su im prekršena prava na ustavno i zakonito procesuiranje. Unatoč presudi kosovskih ustavnih sudaca još su u pritvoru.

Kurtijeva vlada, kosovska policija i kosovsko pravosuđe u međuvremenu su nastavili puniti zatvore Srbima koje optužuju za kriminal, korupciju, a po najnovijem i za terorizam i ratne zločine. Tek protiv rijetkih među njima podižu optužnice i započinju sudske procese, iako ih mjesecima pa i godinama drže u zatvorima često ih izlažući policijskom nasilju kako bi poslužili kao primjer svima koji se suprotstavljaju politici Kurtijeve vlasti.

Kosovski premijer, međutim, uporno tvrdi da je "Kosovo najdemokratskija država na zapadnom Balkanu". Presude Ustavnog suda Kosova u najmanju ruku dovode u sumnju Kurtijeva tvrdnju, a ona je ponukala i albanskog premijera Edija Ramu da se prošloga tjedna za vrijeme posjeta Prištini s njom "ismijava".