Srpska pravoslavna eparhija budimska saopštila je na svojoj stranici na Fejsbuku da je u Hramu svetog apostola i jevanđeliste Luke u Mađarboji, u navečerje praznika Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, pečujski paroh Milan Erić služio praznično večernje bogosluženje, a zatim je prerezan slavski kolač povodom Ivanjdana, slave nekadašnje Srpske veroispovedne škole, a sada Srpskog doma u Mađarboji.
Tom prilikom je u tom domu, u prisustvu predstavnika srpskih institucija u Mađarskoj, gostiju iz Bolmana i Belog Manastira, otvorena Srpska soba, u kojoj se njeguje srpska kultura i tradicija. Autor i darodavac te etnografske postavke je Jovan Vilić iz Bolmana u Hrvatskoj, koji je Srbima u Mađarboji poklonio starine koje je naslijedio od svoje "prambabe" rođene u Mohaču, a udate u Bolman.
- Već duže vrijeme planirao sam zavičajnu postavku baranjskih Srba pod nazivom "Baranjska djevojačka soba", kakva je nekad postojala u svim baranjskim selima. Ova postavka namještaja i ostalog datira iz vremena Astro-Ugarske Monarhije, što znači da je svaki predmet koji se nalazi u ovoj postavci autentičan iz toga vremena: od nošnje i djevojačke opreme "štafira" u sanduku ladičaru, preko ikone, sata, lampe, preslice, ogledala, kolijevke, "astala" i stolica, do kreveta, posteljine i "čaršapa" te krpare na podu. Sve to pripadalo je mojoj "prambabi" Milki Vilić, koja je rođena u Mohaču, živjela u Mohaču te se udala u Bolman i do kraja svog života spavala u ovom krevetu, što znači da su sve ovo bili upotrebni predmeti. Imam u planu da se ova zavičajna zbirka još dopuni te da bi trajno ostala tu, ali trenutni prostor nije adekvatan za sve čime bi se ona mogla upotpuniti. Ako budemo u mogućnosti, razradićemo i neke aktivnosti koje će se dešavati u Mađarboji – rekao je na otvaranju izložbe Jovan Vilić, koji se bavi skupljanjem, čuvanjem i rekonstruisanjem baranjskih srpskih starina.
Mađarboja je selo u Baranjskoj županiji blizu grada Šikloša, tik uz granicu s Hrvatskom. Jedno je od dvadesetak naselja u današnjoj Mađarskoj u kojima postoji živa srpska zajednica. Stara srpska crkva izgrađena je vjerovatno 1777. godine, a postojeća crkva građena je 1814. godine, u dobrom je stanju i u njoj se povremeno vrše bogosluženja.
