Si/ La nuit/ J'finis, j'revis/ En Yougoslavie/ J'passe au temps d'la vie sans soucis/ La nuit/ J'refais ma vie/ Ici/ En Yougoslavie, odjekuje Starogradskim trgom (Óváros tér) mađarskog grada Veszpréma, jedne od tri Europske prijestolnice kulture u 2023. (uz rumunjski Temišvar i grčki Eleuzin). Na pozornici pet momaka, bubnjevi, akustična i bas gitara, trube, saksofoni, klarinet, trombon i još nekoliko puhačkih instrumenata. Prvi redovi pjevaju s bendom, znaju sve stihove: Qu'importe si/ Le taxi/ M'emporte/ De porte à porte/ Jusqu'en Yougoslavie. Bivša se država u pjesmi navodi pet puta, prepoznajem još i riječi jugonostalgija, Beograd, Srbija, Dunav, Bosna, Slovenija, Dalmacija, Montenegro, Kotor, Europa, folklor, Tito i Tesla. Grupa se zove La Caravane Passe (Karavana prolazi), iz Francuske je.
Skupina djeluje već dvadeset godina, nastupa po festivalima širom svijeta, inspirirana je glazbom istočne i južne Europe te Libanona, Koreje, Nove Kaledonije, Japana i Egipta. Njen frontmen Toma Feterman, piše na službenom webu, tečno govori srpsko-hrvatski pa u mnogim pjesmama ubaci stih ili dva koje bi narodi s naših prostora razumjeli. Francuz rumunjsko-poljskog porijekla i aškenaske tradicije samouki je glazbenik, ali je zato magistrirao filozofiju na Sorboni i sociologiju na Institutu za primijenjene humanističke znanosti. Pjesmu "Jugoslavija" napisao je 2020., kako kaže, "fasciniran fantastičnom zemljom". Tekst je, kao i kod svih ostalih u opusu, društveno angažiran, ali bez eksplicitnih političkih poruka.
Zvuci razviše frenetično raspoloženje, pozivaju na cigansku veselicu, slobodu, ljubav, rakiju i slavljene života. Ljudi zanosno plešu ispred bine, interakcija je na vrhuncu. Toma očito zna s publikom, i publika s Karavanom. Zovu ih na bis, oni skaču s pozornice, oduševljenje se učas pretvori u gypsy dernek. Ne znaš tko više uživa, svirci ili masa. I još "Bella ciao" za kraj, ekstaza je potpuna!
La Caravane Passe jedan je od trideset bendova koji su muzicirali na festivalu "Balkan: most" održanom u okviru programa Europske prijestolnice kulture (EPK). Iste večeri, ali na drugim pozornicama i u drugim terminima, nastupili su Linda Rukaj iz Albanije, duo Almir Mešković i Daniel Lazar iz BiH i Srbije i na kraju dana na glavnoj pozornici – Dubioza kolektiv. Glazba Balkana, zaključili su organizatori festivala, puna je neotkrivenog blaga i energije, koja je prodrmala ulice Veszpréma i stvorila zapanjujuće lijep glazbeni svijet iskrenog duha, ukorijenjenog u tradiciji.
Balkanskim mostom kroz Europu (Foto: Goran Gazdek)
Učinili su to različitim žanrovima i podžarovima (elektrofolk, gypsy hop, etnojazz, folkrock, pagan folk, gypsyjazz...) bendovi u usponu, oni već etablirani, pa i superzvijezde iz Španjolske, Danske, Lihtenštajna, Italije, Francuske, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Grčke i Kosova. Iz Hrvatske su to bili zagrebački etno bend Balkalar s novim aranžmanima tradicionalnih makedonskih, srpskih, hrvatskih i bosanskih ritmova i ženski a cappella kvintet Pjev te zadarski duo Dina e Mel koji njeguje gotovo potpuno zaboravljenu glazbu zadarskih Arbanasa, a iz Srbije bend Naked iz Beograda i Alice in WonderBand s Fruške gore.
Pjev je ženski a cappella kvintet iz Zagreba koji čuva i njeguje tradicionalnu vokalnu glazbu Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, odakle dolaze i pjevačice. Svaka od njih doprinosi pjesmama iz svoje domovine. Njihovo zajedničko tlo je zajednička tradicija koja se prenosi zajedničkim jezikom i njegovim različitim dijalektima. U vremenima kada mainstream retorika služi podjeli ovih naroda i kultura, njihove pjesme odaju počast temeljnom jedinstvu, međusobnom razumijevanju, isprepletenoj priči i neizbježnom suživotu koji ih sve povezuje.
- Ovo je mjesto ozbiljnog okupljanja svih profesionalaca iz regiona, sa Balkana i šire gdje smo upoznali umjetnike, bukere (ljude koji umjetnicima nalaze mjesta za nastupe, op. a.) i ostale profesionalce iz svijeta world musica. Događaj je to gdje se svijest proširi, baš je korisno biti ovdje. Nama je to bio prvi takav nastup, imali smo i naše ljude u publici, to se mora reći. Bilo je stvarno dobrih reakcija, čak izvrsnih, koje nisam očekivala. Ostala sam začuđena jer mi pjevamo selske pjesme iz Hrvatske, Srbije i Bosne koje su vrlo alternativne, neprijemčive i daleke današnjem uhu. Pozitivno je iskustvo da to netko vidi i prepoznaje rad i to još na mjestu gdje su uši u publici vrlo stručne. Ljudi koji vole glazbu su fanatici, svi smo ovdje prvenstveno zato što volimo muziku, a tek onda da imamo neke koristi. Ovaj skup je direktan dokaz da je glazba univerzalan jezik - kazala nam je Jovana Lukić iz skupine Pjev, rođena Kragujevčanka sa stalnim mjestom boravka u Zagrebu.
Nastup kvinteta Pjev (Foto: Goran Gazdek)
Starom jezgrom UNESCO-ovog grada glazbe (prestižna titula dodijeljena mu je zbog velikih festivala VeszprémFest i Auer Fesztivál i važne uloge glazbe u svakodnevnom životu stanovnika) tih se dana širio miris roštilja. Autentične ritmove i euforične aranžmane melodija pratila je odgovarajuća gastronomska ponuda pa su posjetitelji mogli osjetiti dašak Sarajeva ili Skoplja, atmosferu mostarskih ili kotorskih ulica, kosovskih i makedonskih aščinica.
"Balkan: most" nije samo festival veselja i opuštanja. Završetak je to četverogodišnjeg europskog projekta MOST music koji koordinira Društvo za širenje glazbe Hangvető s misijom približavanja glazbe Balkana publici zapadne Europe. Festival je zamišljen kao interkulturalni most Europe prema Balkanu i zato su ga baš tako nazvali – slavenskom riječju most, ne mađarskom híd, ili engleskom bridge. U okviru festivala održani su sajam gramofonskih ploča, niz stručnih radionica, tribina i panela, te konferencija s više od 200 sudionika iz cijele Europe koji su razgovarali o odbacivanju klišeja po kojima je Balkan pojam prepun negativnih stereotipa i predrasuda kao nešto divljačko, barbarsko, zaostalo i primitivno, o mogućnostima suradnje i umrežavanja te načinima približavanja balkanske glazbe i glazbene industrije širem krugu slušatelja i potrošača.
Na jednoj od rasprava govorilo se o različitom poimanju i predodžbama Balkana. Netko je duhovito nadopunio esejistkinju Katarinu Luketić koja je u svojoj knjizi "Balkan: od geografije do fantazije", istražujući s koliko se strasti sami Balkanci žele izbaviti s Balkana, napisala da za Slovence on počinje u Hrvatskoj, za Hrvate u Srbiji ili BiH, za Srbe u BiH i na Kosovu. U Veszprému su dodali da Balkan za Nijemce počinje već u Austriji, a za Austrijance u Sloveniji.
U Veszprému je u porodici srpskog trgovca Lazara Ivanovića 1811. godine rođena Katarina Ivanović, prva srpska akademska slikarica i prva žena akademik u Srbiji
Za titulu Europske prijestolnice kulture Veszprém se izborio u jakoj nacionalnoj konkurenciji moćnijih i poznatijih gradova Györ i Debrecin još 2016. godine. Gradonačelnik Gyula Porga kasnije će opisati da je to bila borba Davida i Golijata. Jezičac koji je prevagnuo da nezavisno povjerenstvo stručnjaka Europske komisije 2018. donese takvu odluku bio je multikulturalizam, silan entuzijazam predlagatelja i zgodna ideja da kandidiraju regiju Bakony-Balaton uz obrazloženje da je Veszprém zapravo naslonjen na četrnaest kilometara udaljeno jezero Balaton i da u svakodnevnom životu čine cjelinu. Tako titulu EPK-a u naravi nosi 117 gradova i mjesta od kojih neka imaju samo 56 stanovnika. Vlada je cijeli projekt podržala sa 175 milijuna eura. Trećina je išla za manifestacije i upravne troškove, a dvije trećine uložene su u infrastrukturu.
Veszprém je jedan od najstarijih i najšarmantnijih mađarskih gradova, mjesto u kojem je osnovano prvo sveučilište u Mađarskoj i u kojem su stoljećima krunjeni mađarski kraljevi. Leži na sedam brežuljaka, a o bogatoj povijesti govore barokna i secesijska zdanja, sakralni objekti, dvorci i muzeji, dražesne uličice i pitoreskni trgovi. Ističe se ovdje zajednička prošlost, uska međuovisnost i višestoljetna bliskost naroda. Ogleda se u sjećanju na ljude koji su je obilježili.
Tu su, među ostalima, spomen-ploče Nikoli Zrinskom, hrvatskom banu Petru Berislaviću i izumitelju, jezikoslovcu, diplomatu, svećeniku i polihistoru Faustu Vrančiću koji je živio i djelovao u Veszprému kao zapovjednik utvrde i upravitelj biskupskih imanja prije nego što je postao tajnik kralja Rudolfa II. u Pragu. Mađari su prije nas počeli cijeniti i istraživati njegov doprinos u političkom, crkvenom i znanstvenom smislu, ocijenivši njegov nemjerljiv značaj za mađarski kulturu i povijest. Uz ostalo, objavio je prvi službeni rječnik mađarskog jezika. U Veszprému je u porodici srpskog trgovca Lazara Ivanovića 1811. godine rođena Katarina Ivanović, prva srpska akademska slikarica i prva žena akademik u Srbiji.
Državni zavod za statistiku svrstao je Veszprém među pet najboljih mađarskih gradova po kvaliteti življenja mjereno stopom zaposlenosti, plaćom po glavi stanovnika, brojem registriranih tvrtki, demografskim kretanjima, komunalnom infrastrukturom, uslugama, ulaganjem u kulturu i socijalnom povezanošću. Na europskoj razini po tim kriterijima nalaze se na 54. mjestu. O tome nam je u gradskoj kući govorio gradonačelnik Porga, naglasivši kako su to dobri temelji za ostvarivanje dugoročnog ambicioznog plana svrstavanja Veszpréma na europsku kartu 20 gradova najpoželjnijih za život. No da bi se to ostvarilo potrebno je doseći nekoliko ciljeva: različitim sadržajima zadržati i privući mlade ljude koji bi bilo pokretači ekonomskog i društvenog života; oživjeti povijesno jezgro grada; poticati kreativnu industriju na osnovu kulturnog naslijeđa; povećati broj turista i noćenja izvan sezone kupanja i sunčanja na Balatonu.
Gyula Porga (Foto: Goran Gazdek)
- Na tome već uvelike radimo kroz tri strateška cilja: grad mladih, ekološki osviješten grad i obnovljivi grad. Osiguranje lokalnih programa jednakih mogućnosti za sva naselja i sela u okruženju, akcijski plan za održivu energiju i klimu integriran u strategiju za razvoj naselja temeljne su vrijednosti koje određuju smjer predloženih projekata. Rezultati postignuti u posljednjih deset godina i osvajanje titule EPK-a povezani u širokom rasponu razvoja jamstvo su da ćemo grad podići na željenu razinu u domaćem i međunarodnom kulturnom, gospodarskom i turističkom prostoru. Do 2030. Veszprém će biti grad harmonije, visoke kvalitete života i jakih zajednica različitih životnih stilova koje će ovdje naći svoje okruženje. Želimo stvoriti grad poznat po javnim uslugama i mogućnostima za slobodno vrijeme i sport, po društvenom životu, gastronomskoj ponudi, atmosferi i ljepoti ulica i trgova. Istovremeno, bit će kulturno središte poznato u cijeloj Europi, popularno odredište i nakon EPK-a - optimističan je Porga.
Da njegove riječi o strategiji za mlade nisu samo prazne priče govori i činjenica da je na projektu ReYouth Veszprém od 2014. radilo 60 stručnjaka i lokalnih dužnosnika s partnerskim organizacijama i različitim podskupinama, ukupno 575 osoba. Program stalno nadograđuju i prilagođavaju vremenu prateći nova stremljenja onih kojima je namijenjen. Gradonačelnikovu zanesenost mladima i kulturnim sadržajima kojima razvija i u budućnosti želi razvijati grad shvatit ćemo tek kad zavirimo u njegovu biografiju.
Ovo mu je od 2010., kada je kao kandidat Fidesz-KDNP-a prvi put izabran, treći mandat. Već nakon dvije godine dobio je nacionalnu nagradu "Gradonačelnik godine". Predsjednik je Mreže povijesnih gradova i naselja i pododbora za kulturu Udruge županijskih gradova. Prije toga obnašao je dužnost dogradonačelnika za kulturu, a još prije bio je zastupnik u Glavnoj skupštini Županijskog poglavarstva i predsjednik Odbora za kulturu, manjine i crkvena pitanja. Karijeru je počeo kao član općinskog vijeća Balatonkenes, gdje je posljednje četiri godine bio predsjednik odbora za kulturu.
- U Veszprému možemo biti uspješni samo ukoliko su sela i naselja oko nas uspješna. Ako je 20. stoljeće bilo stoljeće velikih gradova, neka 21. bude stoljeće malih - zaključuje Porga.
