Prošle godine navršilo se 170 godina od rođenja jednog od najznamenitijih ljudi u srpskoj historiji. Većini ljudi u Lici, ali i u Republici Hrvatskoj, nije poznata činjenica da jedan od naših prosvjetarskih velikana potječe iz sela Dabar kod Otočca. Od 1878. do 1938. godine, pedagogu Stevi Čuturilu (1846-1939) objavljeni su udžbenici i priručnici koji se broje u milionima primjeraka.
Rodio se u Dabru se 1846. godine, u kući Petra i Stake Čuturilo, te je u rodnom selu završio dvorazrednu narodnu i trorazrednu njemačku školu. Nemirnog duha i željan znanja, ubrzo odlazi u Otočac gdje završava Višu narodnu školu s pedagoškim kursom. Nakon toga vraća se u rodno selo i postaje najprije pomoćnik učitelja, a 1861. godine, u dobi od tek petnaest godina, već je stalni učitelj trorazredne njemačke škole. U Petrinji završava još dva razreda niže realne gimnazije i viši pedagoški kurs. Poslije toga počeo je ozbiljno da prosvjećuje narod. U Okučanima i Rakovici postaje niži učitelj u Ćesarskoj kraljevskoj trivijalki, a onda i glavni nastavnik na Višoj narodnoj školi u Otočcu.
Na mitingu na Plitvičkim jezerima, vatrenim govorom spriječio je mađarsku vladu u namjeri da poslije ukidanja Vojne krajine 1871. godine, sve graničarske šume proglasi državnom svojinom. Učiteljevao je u Karlobagu i Novoj Gradišci. Stalno je bio u sukobu sa austrougarskim vlastima. Zbog toga 1875. godine napušta službu u Hrvatskoj i odlazi u Hercegovinu, pridružujući se odredu Ljubibratića u Nevesinjskoj buni. Godinu dana kasnije odmarao se od oružja i bitaka, pa se vraća katedri. Predavao je u Pomorskoj školi na Srbini, u Boki Kotorskoj.
S ovlaštenjima koja mu je dao knjaz Nikola, Čuturilo reformiše nastavu u crnogorskim osnovnim školama na savremenoj stručnoj osnovi i nastavlja da piše udžbenike. Pored toga formirao je i Pansionat za sinove najzaslužnijih Crnogoraca. Te 1879. godine, uz dozvolu knjaza Nikole, otvara na Cetinju i realku, prvu srednju školu u Crnoj Gori. Stizao je da jeziku podučava i prestolonasljednika Danila. Pomogao je 1882. godine i bokeljsko-hercegovačkom ustanku.
Kad je Stevo Čuturilo obavijestio crnogorski dvor da ima namjeru da se ženi sa Ankom Inđić iz Nove Gradiške, koju je oduvijek volio, nastale su nevolje. Predsjednik vlade, vojvoda Božo Petrović i guvernadur Stanko Radonić dobivaju zadatak da ponište tu vjeridbu, obrazlažući da Čuturilu vjerenica nije ‘ravnorodna’, jer se on smatra dvorskim licem. On to odbija i 1883. godine sa suprugom napušta Crnu Goru i doseljava se u Srbiju.
Tada je započeo Čuturilov prosvjetarski rad u Srbiji. Predavač je u Gimnaziji u Velikom Gradištu, zatim u Kragujevcu i Leskovcu. Ali, politički protivnici mu ne daju mira. Čuturila premeštaju za nastavnika gimnazije u Paraćinu. Za sve to vreme sarađuje i uređuje više liberalnih listova u Srbiji. Već 1890. godine vlasti ga postavljaju za nastavnika Prve gimnazije u Beogradu, a i da na Ženskoj učiteljskoj školi predaje pedagogiku. Uskoro postaje i predavač istorije na Beogradskoj bogosloviji.
Zbog političkih aktivnosti, u vreme prvoaprilskog prevrata 1896. godine, otpuštaju ga, pa ga potom vraćaju u službu. On traži da bude penzionisan. Poslije nekoliko godina, vlasti ga opet vraćaju na posao u Prvu gimnaziju u Beogradu. Bio je kraljevski poslanik u Narodnoj skupštini, ali kao protivnik ženidbe kralja Aleksandra Obrenovića sa udovicom Dragom Mašin po kazni je poslan u Svilajnac. Ipak, dva puta je za zasluge narodu odlikovan Ordenom Svetog Save. Njegov Bukvar za osnovne škole u Kraljevini Srbiji, štampan 1916. godine na Krfu, kao prva školska knjiga koja je ugledala svjetlost na ovom grčkom ostrvu, ostala je da blista još dugo kao važno djelo.
Danas u Dabru ličkom, rodnom selu jednog od najznamenitijih Srba ne postoje gotovo nikakvi tragovi da se tamo rodio i išao u školu. U selu u kojem je rođen čovjek o kojem su se štampale knjige, koji je učestvovao u brojnim reformama školstva u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori, te bio kraljevski poslanik u Narodnoj skupštini, više ne postoji ni osnovna škola. U Dabru je ostalo stotinjak ljudi treće životne dobi.
Činjenica je da većina Ličana čak i ne zna da je jedan od najvećih historijskih velikana rođen upravo na području Like. Shodno tome, ta činjenica nije iskorišćena za valorizaciju kroz povijesni turizam ovog sela smještenog na obroncima Kapele. Ipak, nedavno se pojavilo nekoliko raseljenih Ličana sa idejom obilježavanja godišnjice rođenja Steve Čuturila, kad to već nije odrađeno na prikladan način u proteklih stotinjak godina.
