Ovogodišnji, 13. ro redu Susreti na Baniji održani 24. i 25. jula u Malom Gradcu u organizaciji tamošnjeg pododbora ‘Prosvjete’ na čelu s predsjednicom Milicom Sanković nisu bili ni najmanje baksuzni, unatoč vremenskim prilikama koje su bile u rasponu od nesnosnih vrućina do iznenadnih grmljavinskih nevremena.
Trajali su dan duže zbog uvođenja dobro posjećene književne večeri u petak uvečer, uspješna je bila i likovna kolonija, a u kulturno umjetničkom programu predstavilo se 12 ansambala i pododbora ‘Prosvjete’ - sve to uz brojnu publiku i bez vremenskih nepogoda koje bi kvarile program. Za ovogodišnji program zasluge ima i Milan Krković, pjesnik, književnik, kipar i muzičar rođen u Malom Gradcu odakle je prije 35 godina odselio i skrasio se u sremskim Golubincima.
- Potrudili smo se da napravimo čvršću vezu između Srema i Banije, odnosno između Malog Gradca i Golubinaca. Doveo sam nekoliko slikara, pisaca, glumaca, recitatora, kao i ansambl Hrvatskog kulturno prosvetnog društva (HKPD) ‘Tomislav’da razmenimo naša iskustva i dostignuća, rekao je Krković za Novosti. Predstavila su se četiri književnika, tri s područja Gline i gost iz Srema Đoka Filipović koji je napisao dva romana i zbirku pripovjedaka.
- Veče je lepo prošlo, a po aplauzu vidim da je publika koja je ispunila salu, a među njima i gradonačelnik Gline Milan Bakšić bila zadovoljna, rekao je Filipović. Vlatko Ćačić, predsjednik HKPD-a ‘Tomislav’ ističe Krkovićevu ulogu i naglašava zadovoljstvo gostovanjem.
Kao zajednica Hrvata iz Srbije došli smo u goste srpskoj zajednici u Hrvatskoj i time dajemo dobar primjer saradnje između dve manjinske zajednice, tako da se drugi mogu ugledati na nas – Vlatko Ćačić
- Domaćine smo pozvali da budu naši gosti u Golubincima, selu sa 6.000 stanovnika smještenom blizu Rume i Srenske Mitrovice. Kao zajednica Hrvata iz Srbije došli smo u goste srpskoj zajednici u Hrvatskoj i time dajemo dobar primjer saradnje između dve manjinske zajednice, tako da se drugi mogu ugledati na nas, rekao je Ćačić. ‘Tomislav’ nastavlja tradiciju hrvatskih društava koja su do prvog svjetskog rata djelovala pod imenom ‘Jelačić’, a posle drugog pod imenom ‘Vladimir Nazor’.
- Posle događanja devedesetih mi smo se 2002. ponovo okupili pod sadašnjim imenom. Društvo ima oko 200 članova. Uz razvijenu folklornu skupinu s prvim, mladim i veteranskim ansamblom, osnovanima da bi zadržali tradiciju igre i pesme Hrvata u Vojvodini, imamo izuzetno razvijenu tamburašku sekciju i školu tambure uz prvi sastav s dugom tradicijom sviranja, sportsku i recitatorsku sekciju te aktiv žena. Područje delovanja našeg društva je dosta široko, kaže Vlatko Ćačić i ističe odličnu suradnju s općinom Stara Pazova koja također ima dobre odnose s Petrinjom i Glinom.
- U društvo se ne unose politike i stranke, ali postoji suradnja s Hrvatskim nacionalnim većem, kao i manjinski predstavnici u vlasti opštine, rekao je Ćačić i naglasio da je ovo prva posjeta nekoj srpskoj sredini, iako su Hrvatskoj bili više puta na brojnim manifestacijama.
Na likovnoj koloniji u subotu prijepodne učestvovalo je 11 slikarskih entuzijasta iz Hrvatske, Srbije, BIH i Njemačke, među njima Vlado Gregurić iz Gline, te Alma i Nermin Mujakić iz Velike Kladuše. Alma slika, pa je tokom prijepodneva nastalo nekoliko mrtvih priroda i pejsaža, dok je Nermin, kako kaže, bio zadužen za logistiku.
Folkloraši KUD-a ‘Studenjak’ iz Resnika ove su godine prvi put bili u Hrvatskoj, kaže potpredsjednik KUD-a Nikola Pantić.
- Od osnivanja 2012. prijatelji smo s Udruženjem građana Krajine ‘Zora’ iz Kragujevca koje već godinama nastupa u Malom Gradcu i i tu smo na njihovu inicijativu. KUD je osnovan inicijativom mladih meštana koji su hteli da se bave narodnom umetnošću, igrama i pesmama. Ima nas preko 60 u tri sekcije: prvi tim, omladinski i dečji ansambl. U planu je i osnivanje veteranskog ansambla, rekao je Pantić i dodao da su članovi učenici i studenti. Kako je Resnik s 2.000 stanovnika na 15 kilometara od Kragujevca, mladi ne odlaze u grad već svoje obaveze obavljaju iz Resnika, a i kad se zaposle, nađu vremena da budu na probama i nastupima, kaže potpredsjednik ‘Studenjaka’. Pantić objašnjava i kako je KUD dobio ime. Tražili su ime koje bi ime moglo da bude najautentičnije i našli ime izvora koji je poznat po mitskim pričama o vilama, njihovim pesmama i igrama. A taj izvor je i mesto gde se mladi okupljaju i provode svoje vreme.
Na početku programa prisutnima su se obratio gradonačelnik Bakšić koji je istaknuo da će gradske vlasti i dalje pomagati Susrete zbog važne uloge koju imaju, pogotovo u vezi sa suradnjom manjina u dvjema državama. Na važnost očuvanja narodne tradicije osvrnuli su se i sisačko-moslavački dožupan Boro Rkman i generalni sekretar ‘Prosvjete’ Srđan Tatić.
Uz konferansu Mirjane Gruborović, rukovoditeljice u ‘Zori’ i Duška Gruborovića iz domaćeg pododbora, nakon zajedničkog nastupa golubinačkih tamburaša i folkloraša malogradačkog pododbora, nastupili su Resničani, a onda ženska i muška pjevačka sekcija Zore uz guslarsku pratnju. Slijedili su HKUD ‘Seljačka sloga’ iz Gređana, i pododbori ‘Prosvjete’ iz Ogulina te Okučana koji su imali vrlo zanimljivu scenografiju o životu uz Savu gdje je bilo pecanja, pranja veša na ruke i kuhanja fiš-paprikaša. Uslijedili su nastupi grupa iz Petrinje, Vrginmosta, Vojnića, Viškova, Virovitice i Vojnića. U finalnom dijelu ponovo su nastupili ‘Zora’, domaćini, ovaj put sa šumadijskom koreografijom, kao i gosti iz Golubinaca koji su prvi put izveli ‘Gradačko kolo’ koje je osmislio Milan Krković.
U publici koja je pratila dvoiposatni program do samog kraja bili su i zamjenik gradonačelnika Gline Đuro Stojić, karlovački dožupan Siniša Ljubojević, brojni manjinski aktivisti i članovi srpskih organizacija. Susrete su pomogli i Savjet za nacionalne manjine RH, gradske i županijske vlasti, poduzeće ‘Komunalac’ i LAG ‘Zrinska gora Turopolje’.
