U Srpskom kulturnom centru u Zagrebu, predstavljena je publikacija "Katalog projektnih ideja i mogućnosti za korištenje fondova EU za subjekte od značaja za srpsku nacionalnu manjinu 2021. – 2027.".

Katalog je izradila konzultantska organizacija BDC d.o.o. čiji su stručnjaci proveli terensko istraživanje među općinama u kojima živi preko trećine stanovnika srpske nacionalnosti, kao i među pravnim subjektima od značaja za srpsku zajednicu. Svrha kataloga je jačanje kapaciteta lokalnih zajednica i svih srpskih organizacija za bolju apsorpciju sredstava iz ESI fondova te drugih fondova i programa bespovratnih sredstava EU, unutar razdoblja od 2021. do 2027. godine.

Nakon uvodnih riječi Mile Tatović Ramljak iz Odjela za razvoj i investicije, predsjednik SNV-a Boris Milošević podsjetio je na raniji projekt analize jedinica lokalne samouprave sa značajnim učešćem srpskog stanovništva.

- Ranija analiza išla je prema općinama koje su imale preko 15 posto udjela Srba u stanovništvu. Takvih je bilo 47, a posebno se obrađivalo 17 općina s preko 50 posto Srba. Analiza je ukazala na nisku apsorpciju, odnosno da neke općine do kraja 2020. nisu povukle ni jedan euro. Problem su kompetitivni natječaji gdje se općine s malim kapacitetima natječu s puno većim gradovima koji imaju puno veće kapacitete. I za ovo financijsko razdoblje napravili smo analizu. Pokazalo se da su, kao i prošli put, problemi u općinama slični, rekao je Milošević i naglasio da je predstavljen katalog čije podatke u realnom vremenu treba stalno nadopunjavati.

O samom katalogu pričao nam je Karlo Jurak, direktor sektora za strateško planiranje kompanije BDC.

- Obišli smo osamnaest općina koje prema popisu stanovništva iz 2021. imaju više od 33 posto srpskog stanovništva i tamo radili participativne radionice kako bismo prikupili informacije o njihovim potrebama. Razvrstali smo ih u tri skupine: središnju čine općine Krnjak, Vojnić, Gvozd, Vrhovine, Dvor, Plaški, Donji Lapac i Udbina, južnu Kistanje, Ervenik, Biskupija i Gračac, a istočnu Borovo, Erdut, Negoslavci, Jagodnjak, Markušica i Šodolovci. Na temelju prikupljenih podataka s terena, skupili smo potrebe i povezali ih s konkretnim prilikama za stjecanje sredstava iz nacionalnih i evropskih fondova koja su u tom okviru moguća za te sredine, za SNV, srpske organizacije i manjinska vijeća – navodi Jurak.

- Osim prilika, razlikuju se i potrebe, zavisno o područjima; o tipu kraja, povijesnim uzrocima koje su stanovništvo usmjeravali prema određenim djelatnostima ili prema situacijama u kojima su prisutnije sličnosti jer većina općina obuhvaćenih istraživanjem ima indeks razvijenosti "jedan", dakle najslabiji - rekao je Jurak.

Naglasio je da od potreba preteže razvoj socijalne infrastrukture, odnosno socijalnih usluga. To ne čudi jer je demografski populacija vrlo stara i na rubu siromaštva.

- Nakon potreba u smjeru socijalnog uključivanja i zadovoljavanja socijalnih ljudskih potreba, dolazi infrastruktura jer se te stvari ne mogu odvojiti. Uspjeli smo povezati infrastrukturne i socijalne projekte da vidimo kako mogu činiti cjelinu te zadovoljiti potrebe zajednice. Kako je projekt rađen u realnom vremenu, nismo mogli čekati objavu kataloga, nego smo u kontakt s konkretnim općinama ušli nakon provedenog terenskog istraživanja, što je prednost i nedostatak ovog projekta - naglasio je Jurak te dodao da katalog sadrži i preporuke za svaku od sredina.

Kako nam je rekla Mirjana Radovan, stručnjakinja za socijalne politike BDC-a, katalog je rađen od aprila 2024. do januara ove godine.

- Bilo je zanimljivo zajedno s općinama dolaziti do nekih prijedloga koje smo kasnije povezali s prilikama iz EU fondova i koje se danas nalaze u ovom katalogu. Sve tri grupe općina mogu računati na prekogranične fondove jer svaki od njih sadrži popis županija koje su prihvatljive u određenom prekograničnom programu. Nastojali smo naći projektne prijedloge koji korespondiraju s općinskim nadležnostima – socijalnim i komunalnim uslugama, kulturom, turizmom i sportom, a kod ekonomskog razvoja uzeli smo u obzir razvoj poslovnih zona gdje je to bilo moguće, kazala je Radovan.

U raspravi su učestvovali direktor BDC-a Dražen Breglec, predstavnici Erduta i Ervenika.