Vlada je na sjednici održanoj početkom avgusta usvojila Operativni program za nacionalne manjine za razdoblje od 2024. – 2028., a sudeći prema njemu nastavlja se politika izgradnje suradnje s predstavnicima nacionalnih manjina. U dnevno-političkoj atmosferi koju je režirao novi HDZ-ov politički partner DP, atmosferi međunacionalne netrpeljivosti i prijetnji o smanjivanju pa i ukidanju pojedinih manjinskih prava te decenijskih aktivnosti kao što je financiranje Novosti, Operativni programi nacionalnih manjina za novo četverogodišnje razdoblje bar su deklarativni pokazatelj da premijer Andrej Plenković nije ustuknuo pritiscima i prijetnjama iz DP-a u njihovoj najavljenoj čistki, Ustavom i Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama, zagarantiranim pravima.
U samom dokumentu piše da se on nastavlja na prethodne operativne programe za nacionalne manjine iz kojih su preuzete kontinuirane programske aktivnosti te aktivnosti koje nisu u cijelosti provedene na širokom spektru područja od privatne, javne i službene upotrebe materinjeg jezika i pisma, odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, programa na kojima se zasniva kulturna autonomija, medijske djelatnosti i zastupljenosti nacionalnih manjina, prava na oblike samoorganiziranja, zastupljenosti u predstavničkim, upravnim i pravosudnim tijelima do razvojnih socioekonomskih programa, uglavnom na nerazvijenim područjima gdje pripadnici nacionalnih manjina uglavnom povijesno i žive u većem broju.
Operativni programi za nacionalne manjine usvojeni su bez obzira na sve prepreke na koje smo nailazili u pripremama, ali ključna je realizacija. Značajno je spomenuti da je ovim programima predviđeno osiguravanje minimalnih standarda komunalne i socijalne infrastrukture, kaže Dragana Jeckov
Jedna od značajnih aktivnosti zacrtanih u novim četverogodišnjim operativnim programima je promicanje mira i tolerancije te suzbijanje zločina iz mržnje. Operativnim programima definirano je ukupno 209 aktivnosti i ovaj broj u odnosu na prošlogodišnje razdoblje povećan je za 41. Provedbu operativnih programa, kako stoji u dokumentu, nadgledat će sam premijer u održavanju mjesečnih konzultacija sa zastupnicima nacionalnih manjina.
Velik dio operativnih programa sadržavaju izgradnju infrastrukture i podizanje socioekonomske aktivnosti u sredinama u kojima žive nacionalne manjine, a koje su po pravilu, najnerazvijenija područja Republike Hrvatske. U tim devastiranim i zaboravljenim sredinama, za mala i srednja poduzeća, obrtnike, OPG-ove, općine i gradove, Vlada se obvezuje posebnim programima osigurati povećanje kapaciteta financiranja razvojnih programa i projekata uz zadržavanje minimalne stope sufinanciranja. Naglasak je i na institucionalnoj podršci na poboljšanju uvjeta rada vijeća nacionalnih manjina pogotovo pojedinih nacionalnih koordinacija na državnoj razini, kupovini zgrada za izgradnju kulturnih centara, obnovu, opremanje društvenih domova.
Najviše aktivnosti, ukupno 51, planirano je u cilju ostvarivanja prava i poboljšanja položaja srpske zajednice u Hrvatskoj. Osim već rečenih projekata na pokretanju ekonomske aktivnosti zapuštenih krajeva te izgradnje infrastrukture i ujednačavanja komunalnog standarda, stoji još uvijek rješavanje neriješenih pitanja elektrifikacije i poslijeratne obnove. U operativnom programu za srpsku nacionalnu manjinu, navodi se da će biti dovršen program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava uz nove načine rješavanja. Vlada obećava da će za pitanja iz područja gdje se dosad nije iskazala, područja rada i mirovinskog sustava, odnosno neisplaćenih mirovina i konvalidacije radnog staža, predložiti moguća rješenja. Navedeno je da će Vlada osigurati sredstva za obnovu uništenih i oštećenih spomenika kulture, uključujući čak i spomenike posvećene antifašističkoj borbi što dosad nije bio slučaj.
Vlada u narednom četverogodišnjem periodu obećava i da će razmotriti rješenje statusa organizacija Srba u Hrvatskoj, osnovanih prema međunarodnim ugovorima, Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog vijeća općina, kako bi se stvorile pretpostavke za njihovu stabilnost i unapređenje rada. Kod izrade novog Zakona o medijima, Vlada će uzeti u obzir i potrebe nacionalnih manjina u medijskom prostoru, uključujući i srpsku te nastaviti osiguravati sredstva za njihovo financiranje. Vlada planira podržati formiranje nastavničkog studija srpskog jezika i kulture u Zagrebu i Osijeku te poduzeti mjere kojima će podržati konačni prijenos osnivačkih prava nad osnovnim školama sa županija na općine za koje su ispunjeni zakonski uvjeti.
Dragana Jeckov (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Zapisano je i da će Vlada nastaviti podržavati aktivnosti koje su već dulji niz godina zamrle: traganje za nestalim osobama, kao i ubrzanje ekshumacija i identifikacija, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Među obećanjima je i da će Vlada poduzimati sve potrebne mjere radi unapređenja procesuiranja svih ratnih zločina, neovisno o nacionalnosti počinitelja i žrtve, da će surađivati s predstavnicima srpske zajednice vezano uz rad JUSP Jasenovac i poduzimati mjere za jačanje javne svijesti o logorima, njegujući kulturu sjećanja uz dostojanstveno obilježavanje drugih lokacija većih logora NDH. O novom operativnom programu u mandatu vlade u kojoj je jedan od partnera isključiv i neprijateljski nastrojen prema najvećoj nacionalnoj manjini, srpskoj, saborska zastupnica Dragana Jeckov (SDSS) kaže da je najviše zanima realizacija.
- Operativni programi za nacionalne manjine usvojeni su bez obzira na sve prepreke na koje smo nailazili u pripremama, ali ključna je realizacija. Značajno je spomenuti da su ovim programima predviđeni osiguravanje minimalnih standarda komunalne i socijalne infrastrukture kao i finansijski instrumenti poduzetnicima i OPG-ovima koji ne mogu participirati u postojećim kreditnim linijama na područjima gde tradicionalno povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti. Iako se na rešavanje nekih od spomenutih pitanja čeka i 25 godina, za srpsku nacionalnu manjinu ona su krucijalno važna i deo su prava garantovanih Ustavnim zakonom - smatra Jeckov.
Posebno se osvrnula na pitanje procesuiranja ratnih zločina.
- Generalan stav SDSS-a u postupcima koji se tiču ratnih zločina je jasan. Sve osobe bez obzira na nacionalnu ili versku pripadnost koji su počinili ratni zločin moraju odgovarati za iste. Objektivno, protek vremena od počinjenja ratnih zločina čini da je dokazivanje u ovim predmetima sve teže. Pitanje je samo koliki je nivo objektivnosti kad je u pitanju istraživanje zločina s obe strane, koliko je detaljno provedenih istraga, podignutih optužnica i vođenih sudskih postupaka kad su u pitanju zločini u kojima su žrtve pripadnici srpske nacionalnosti. Statistika kaže jako malo. Nedovoljno - kaže Jeckov i napominje da bi konačno trebalo doći vrijeme za reguliranje statusa SNV-a i ZVO-a.
- To su veoma važna pitanja za očuvanje kulturne i prosvetne autonomije Srba u Hrvatskoj koje su garantovane Erdutskim sporazumom i Pismom Vlade RH za završetak mirne reintegracije. Veoma je važno da budemo svesni kako pojedini dokumenti imaju status međunarodnih ugovora, što im daje posebnu težinu, stavlja ih iznad zakona RH. Nedovoljno je i na određeni način poražavajuće da obe institucije imaju status udruga, naročito što je ZVO osnovan posebnom Odlukom Vlade RH. Posebno je osetljivo pitanje finansiranja jer obe institucije teško mogu obavljati svoje primarne zadatke ako moraju brinuti o egzistenciji. Ove dve institucije, upravo zbog načina na koji nastale, ne bi smele zavisiti od nečije dobre volje ili "političke težine" predstavnika srpske zajednice - zaključuje Jeckov.
