Nikada političari koji siju mržnju i strah ne mogu toliko sabotirati život koliko to mogu oni koji ih slijede ili mi sami, ako samo umorno i nijemo posmatramo što rade. Zbog toga nije dovoljno samo u sebi nositi odsustvo mržnje i šutiti skriven u svom malom svijetu. Potrebno je biti prisutan svojim mirom u svim djelićima života. Tek tada možemo govoriti o postizanju istinskog mira i pomirenja. A mrziti drugog samo je još jedan vid sporog samoubojstva.“ Rekao je to prof.dr.sci. Darko Gavrilović upozoravajući na štetno djelovanje političara koji siju mržnju u regionu, ali i na one koji ih slijepo slijede, na 17. međunarodnom znanstvenom skupu „Hrvatsko-srpski odnosi; suvremeni izazovi suradnje i nasljeđa“ koji se od 25. do 29. kolovoza 2024. održava u Golubiću (obrovačkom).
Znanstvenici iz Hrvatske, Srbije i Australije raspravljali su u prostorima škole koja ne radi od Oluje. Prof.dr.sci. Janko Veselinović je tom prilikom kazao: „Ova škola koja je stradala u ratu i zatim djelomično obnovljena ima simboliku. Na jednoj strani zida škole je lastavičje gnijezdo, simbol života i mira, a na drugoj plijesan koja nagriza zid. Ta plijesan simbolizira ono najgore od dva naroda i to je ono što truje odnose i nanosi štetu i Srbima i Hrvatima. Te plijesni više ne smije biti“.
Prof.dr.sci. Davor Pauković sa Sveučilišta u Dubrovniku istaknuo je da se traumatična iskustva iz hrvatsko-srpskih odnosa mogu valorizirati na način da ne proizvode neprijateljski diskurs. To se može graditi putem drugačijih politika povijesti i sjećanja, ali za to trenutno nema političke, a čini se niti šire društvene volje. Odnosi su već nekoliko godina zamrznuti s naglaskom na negativnim aspektima povijesnog nasljeđa.
Dio znanstvenika je vodio raspravu o zaštiti lokalnih identiteta i mogućnosti gospodarskog razvoja u bukovičkom kraju. Generalni tajnik Instituta za istraživanje migracija iz Zagreba (IMIN) prof. Tomislav Vodička rekao je kako se od ove godine IMIN pojavljuje kao jedan od organizatora skupa, jer svojim autoritetom se nameće za manjinske teme, ali i podržava brojne akcije znanstvenika koje podupiru ne samo razvoj znanosti već i podržava aktivno učešće znanstvenih institucija u savjetodavnoj ulozi političkim institucijama. IMIN će se, naglasio je prof. Vodička, početkom iduće godine pojaviti kao izdavač zbornika radova sa skupa.
Skup su organizirali Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića (obrovačkog) , Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje iz Novog Sada i Institut za istraživanje migracija iz Zagreba. Učesnici su bili podijeljeni u dva panela u okviru kojih su raspravljali o izazovima koji se nalaze pred manjinama kada je riječ o opstanku i suradnji manjina, ali i odnosu sa većinskim narodima.
