Nakon što se u ponedjeljak, 20. studenog, saznalo da je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije (MSP) prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva u Srbiji Hrvoja Šnajdera proglasilo personom non grata, u utorak nije objavljeno više detalja o tom potezu MSP-a.

Portal beogradskog lista Novosti objavio je da je MSP u večernjih satima ponedjeljka donio odluku da, u skladu s člankom 9. Bečke konvencije, koja regulira diplomatsko-konzularne odnose, Šnajdera proglasi nepoželjnom osobom zbog toga što su, prema neslužbenim tvrdnjama, prikupljeni dokazi da se Šnajder u Beogradu bavio "špijunažom i vrbovanjem za rad za hrvatsku službu".

Članak 9. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima kaže da "država primateljica može u svako doba i bez obaveze obrazlaganja svoje odluke, obavijestiti državu pošiljateljicu da je šef ili bilo koji drugi član diplomatskog osoblja misije persona non grata."

"Tokom profesionalnog angažovanja u Republici Srbiji Šnajder je grubo izašao iz okvira diplomatskih normi i prekršio navedenu Konvenciju. Tim povodom uručena je diplomatska nota ambasadoru Republike Hrvatske Hidajetu Biščeviću", objavio je MSP, navodeći i da ta institucija "žali zbog postupanja navedenog diplomate u proteklom periodu, koje ne doprinosi unapređenju bilateralnih odnosa Republike Srbije i Republike Hrvatske, dobrosusedskoj saradnji i sveukupnom podizanju nivoa mira i stabilnosti u regionu".

U Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije izrazili su i "očekivanje da će Republika Srbija i Republika Hrvatska zajednički raditi na izgradnji međusobnog poverenja, a u cilju ostvarenja zajedničke evropske budućnosti".

Hrvatski veleposlanik Biščević nije htio komentirati ovaj potez MSP-a. „I da znam što je napravio, ne bih smio reći, ne mogu ulaziti u detalje jer je to izvan mog djelokruga", rekao je Biščević, dok hrvatski ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman također nije bio upućen u detalje.

Kasnije se hrvatski MVP oglasio službenim priopćenjem, u kojemu piše da Hrvatska "u potpunosti odbacuje osnovu za protjerivanje akreditiranog hrvatskog diplomata“, te da „navedena odluka Republike Srbije predstavlja korak prema pogoršanju međusobnih odnosa, kao i daljnjoj destabilizaciji osjetljivih regionalnih političko-sigurnosnih prilika u vrijeme kada je stabilnost na jugoistoku Europe od iznimne važnosti za cijelu Europu".

MVP je ovaj potez doveo u vezu sa skorašnjim parlamentarnim izborima u Srbiji, koji će se održati 17. prosinca i na kojima bi, prema recentnim anketama, vladajuća Srpska napredna stranka predsjednika Aleksandra Vučića trebala dobiti najviše glasova, 39.2 posto.

"Izražavamo žaljenje što se anticipirana eskalacija odnosa od strane Republike Srbije u ovo vrijeme realizirala drastičnom odlukom o protjerivanju diplomata. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zadržava pravo odgovoriti na ovaj potez u vrijeme i na način koji odabere", zaključuje se u priopćenju hrvatskog MVP-a.

Novosti su za komentar ovog događaja zamolile Božu Kovačevića, predavača na zagrebačkoj Visokoj školi diplomacije Dag Hammarskjöld i bivšeg veleposlanika RH u Ruskoj Federaciji, koji nam je rekao da "činjenica da je neki diplomat proglašen personom non grata govori o pogoršanju odnosa Srbije i Hrvatske i vjerojatno najavljuje trend daljnjeg pogoršanja tih odnosa".

- Ne znamo što je taj diplomat točno napravio, a Srbija nije dužna dati obrazloženje i oni to vjerojatno neće učiniti. Prema Bečkoj konvenciji država primateljica može proglasiti personom non grata diplomatsku osobu koja ne poštuje odredbe Bečke konvencije i zakone zemlje primateljice. Ona nije dužna dati obrazloženje za to, tako da se katkad taj institut koristi i u slučaju kada neki diplomat nije napravio ništa što bi bilo suprotno diplomatskoj praksi nego naprosto država primateljica time pokazuje da su odnosi sa zemljom koju on predstavlja pogoršani. Primjera za to smo imali u vrijeme uvođenja sankcija protiv Rusije, kada su zemlje kolektivnog zapada odjednom počele proglašavati personama non grata sve veći broj ruskih diplomata, što nije nužno bilo povezano s time da su oni prekršili odredbe Bečke konvencije nego je naprosto to bio znak da se žele pogoršati odnosi s Rusijom. S druge strane, Rusija je isto tako proglasila nepoželjnim osobama određen broj zapadnih diplomata za koje nisu postojale nikakve indicije da su se bavile nezakonitim poslovima. Dakle taj institut ostavlja velik prostor diskrecije zemlji primateljici da na taj način šalje poruke zemlji čije diplomate proglašava personom non grata - rekao nam je Kovačević.

Srbijanski tjednik Vreme ovaj je potez prokomentirao rekavši da Bezbednosno-informativna agencija Srbije (BIA) i "posle ostavke Aleksandra Vulina, koji je pod američkim sankcijama, očigledno radi punom parom", dok je "predsednik Srbije Aleksandar Vučić u mnogim od svojih oko 300 ovogodišnjih obraćanja javnosti upozoravao na veliku špijunsku opasnost po bezbednost Srbije, uskraćujući javnost za detalje".

Vulin je podnio ostavku 3. studenog, nakon što je SAD protiv njega uveo sankcije zbog veza s Rusijom i sumnje da je umiješan u trgovinu drogom.

"SAD i EU traže moju glavu kao preduslov za neuvođenje sankcija Srbiji. Nisam uzrok ucena i pritisaka na Srbiju i Srpski svet, ali neću da dozvolim da budem povod za ucene i pritiske na Srbiju i Srpski svet", rekao je Vulin povodom svoje ostavke, koja se tumači kao rezultat pritisaka SAD-a na Vučića da se riješi problematičnog dužnosnika.

Prema anketi koju je provela Nova srpska politička misao, a čiji su rezultati objavljeni 15. studenog, ulazak Srbije u Evropsku uniju podržava 38.8 posto ispitanih, a protivi mu se 32.5 posto, dok "uspostavljanje najčvršćih veza sa Rusijom, Kinom i zemljama BRIKS-a" podržava 63.4 posto ispitanih.