Hrvatska demokratska zajednica, vodeća stranka koalicije na vlasti, pokrenula je proces izmjene Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu u onim odredbama koje se tiču referendumskih inicijativa: kako sada stoje stvari, smisao intervencija koje kani poduzeti stranka Andreja Plenkovića sastoji se u praktičnom onemogućavanju referenduma o bilo čemu što nije po volji većini sudaca Ustavnog suda, a s obzirom na to kakva su dosadašnja iskustva s odlukama većine u Ustavnom sudu teško da bi bio odobren bilo koji referendum koji se ne sviđa vlasti, naročito kad je na vlasti HDZ. Plenkovićev je problem što svoj naum ne može provesti bez dvotrećinske većine u Saboru, odnosno mimo stotinu i jednog glasa parlamentarnih zastupnika, a HDZ samostalno ima 66 glasova. Nedostaje im, dakle, 35 glasova. Ako im pribrojimo i petnaestak zastupnika koji čine parlamentarnu većinu ili su neformalno bliski toj većini, opet fali najmanje 20 ljudi. HDZ je započeo pregovore s parlamentarnom opozicijom – osim s Mostom koji je odbio sudjelovati zbog toga što ispravno smatra da im je Ustavni sud, pod utjecajem HDZ-a, "ukrao" referendum o upravljanju pandemijskom krizom – ali dogovor nije na vidiku.

Najopasnija zamka HDZ-ovog prijedloga jest izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojom bi se ustavnim sucima dala ovlast da, prije skupljanja potpisa, odluče je li predloženo pitanje podobno za referendumsko izjašnjavanje

HDZ-ova pozicija je ova: izmjene Ustava ne mogu se širiti izvan referendumskog prostora, pa ni na pravo na pobačaj, što traži dio ljevice; bit će smanjen broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma; uvest će se minimalna izlaznost da bi taj oblik građanskog izjašnjavanja bio valjan; što je najvažnije, Ustavni sud unaprijed će prije početka tridesetodnevnog prikupljanja potpisa građana (što je dvostruko duži rok od dosadašnjeg i trebao bi biti unesen u novi Zakon o referendumu) odlučivati o ustavnosti referendumskog pitanja, a vodit će se time da se ne ugrožavaju temeljne vrijednosti iz članka 1. i članka 3. Ustava te da se ne zadire u isključive ustavne nadležnosti Vlade, predsjednika Republike i Sabora. Smanjenje broja potrebnih potpisa s 10 posto upisanih birača, što je na državnoj razini oko 370 hiljada ljudi, na fiksnih 250 hiljada, uz zakonsko produženje roka za skupljanje potpisa na 30 dana, jest olakšavanje organizacije referendumske inicijative, premda je i dalje riječ o relativno velikom broju, dok sve druge HDZ-ove ideje o ovoj temi idu u smjeru umanjivanja mogućnosti da građani neposrednim putem interveniraju u zakonsku regulativu ili u Ustav. Neke od tih ideja su logične i zdravorazumske, na primjer ona o kvorumu koji je potreban da bi se rezultat referenduma uvažio i pretočio u život. Aktualna situacija je takva da, teoretski, na birališta može izići troje glasača i da može proći rješenje za koje se izjasni njih dvoje: prag izlaznosti svojedobno je ukinut da ne bi bilo problema s izglasavanjem referendumske odluke o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Mada je, rekosmo, određivanje kvoruma logično, a razmišlja se o različitim postocima za različite tipove referenduma, od 25 do 50 posto svih birača, objektivno se radi o tome da se građanima otežavaju šanse za izravno mijenjanje zakona ili Ustava.

Odluke se donose u skladu sa željama vlasti (Foto: Marko Lukunić/PIXSELL)

No najopasnija zamka HDZ-ovog prijedloga jest izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojom bi se ustavnim sucima dala ovlast da, prije skupljanja potpisa, odluče je li predloženo pitanje podobno za referendumsko izjašnjavanje. To da se odluka o ustavnosti donosi prije, a ne, kao što je sad, nakon što se prikupi traženi broj potpisa, može se braniti izbjegavanjem troškova, truda i nerealnih očekivanja, ali može se i kritizirati kao način suzbijanja političkog pritiska na Vladu, makar samo pitanje i ne udovoljavalo kriterijima ustavnosti: valja se sjetiti uspjeha sindikalne inicijative protiv podizanja praga za odlazak u mirovinu na 67 godina. Veći problem jest u tome što HDZ ne predviđa da se precizno i konkretno nabroje teme o kojima se ne može provesti referendum, nego se ustavnim sucima prepušta da tumače zašto se neka referendumska zamisao kosi s člankom 1. i člankom 3. hrvatskog Ustava. Članak 1. kaže ovako: "Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem." Članak 3. ovako: "Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava."

Plenkovićeva je pozicija, dakle, da se "poboljšanje okvira za referendum" može dogoditi samo onako kako je zamislio HDZ. Ako se ne dogodi tako, bit će odgovorni oni koji nisu pristali na HDZ-ovu igru, a nikako autarkični i arogantni HDZ

Opoziciji je, prije svega, neprihvatljivo da se Ustavnom sudu preda ovlast utvrđivanja je li neko referendumsko pitanje u suprotnosti s ova dva članka Ustava, a naročito s člankom 3. koji je toliko općenit i širok da se teško dosjetiti pitanja koje se kreativnim ili manje kreativnim tumačenjem ne bi moglo dovesti u koliziju s "najvišim vrednotama ustavnog poretka". Nakon što je Ustavni sud proglasio neustavnom referendumsku inicijativu Mosta o promjeni Ustava u vidu ubacivanja pandemije/epidemije među okolnosti u kojima se ljudska prava i slobode mogu ograničavati dvotrećinskom većinom u parlamentu, inicijativu za koju je skupljeno blizu 400 tisuća potpisa, jasno je da se od te institucije mogu očekivati svakojake pravno-političke akrobacije u korist vlasti i jasno je da javnost te političke opcije mimo HDZ-a ne mogu imati povjerenja u nepristranost i plemenite namjere uvjerljive većine od ukupno 13 ustavnih sudaca. To, uostalom, i jest razlog HDZ-ovog pokušaja da dodatno osnaži ulogu Ustavnog suda u referendumskom procesu: HDZ očekuje da će se Ustavni sud postavljati kao brana od inicijativa koje nisu u skladu sa željama vlasti, umjesto da se egzaktno propiše o čemu ne može biti referenduma, to jest da se maksimalno suzi prostor arbitrarnosti koja je, u suštini, sasvim politička.

Prijedlog je neprihvatljiv – Peđa Grbin (Patrik Macek/PIXSELL)

"Prijedlog HDZ-a odnosi se samo na ovu temu, ne dirajući bilo koju drugu temu, to je vrlo jasno iskomunicirano svim klubovima u Hrvatskom saboru. Tko želi poboljšati okvir za referendum, mislim da će se priključiti ovoj inicijativi, tko želi to sada ponovno politikantski politizirati, taj neće. I to je odgovornost onda tih, a ne nas", komentirao je Andrej Plenković prijedlog većeg dijela lijeve parlamentarne opozicije da se izmjene Ustava vezane uz referendum iskoriste i za unošenje odredbe o ženskom pravu na pobačaj. Plenkovićeva je pozicija, dakle, da se "poboljšanje okvira za referendum" može dogoditi samo onako kako je zamislio HDZ. Ako se ne dogodi tako, bit će odgovorni oni koji nisu pristali na HDZ-ovu igru, a nikako autarkični i arogantni HDZ. Pritom "poboljšanje okvira za referendum", prema sadašnjem HDZ-ovom prijedlogu, zapravo i nije poboljšanje nego pokušaj da se građane još više odmakne od neposrednog odlučivanja, da se podigne još viši i deblji zid prema svemu što remeti premijerovu močvarnu rutinu, prema svemu što izlazi iz okvira HDZ-ove kontrole koju Plenković naziva – stabilnošću.

HDZ provodi centralizaciju države – Sandra Benčić (Patrik Macek/PIXSELL)

HDZ-u je u ovom slučaju problem što mu je za nametanje vlastite volje potrebna dvotrećinska većina, odnosno što nedostaje najmanje 20 glasova u Saboru da bi se realizirao plan "poboljšanja okvira za referendum". "Jako je problematično definiranje u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu tema o kojima se ne bi mogao raspisati referendum. Nema jasnih kriterija prema kojima bi se unaprijed moglo pretpostaviti što će Ustavni sud odlučiti, a to je neprihvatljivo", rekao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin prošlog tjedna za Novi list. "U predstojećim razgovorima moraju se napraviti korekcije. Teme o kojima ne može biti referenduma moraju biti precizno utvrđene, kako bi svi koji planiraju pokrenuti referendumsku inicijativu u startu bili u poziciji da barem mogu pretpostaviti hoće li je Ustavni sud odobriti." Isto misli i Sandra Benčić iz platforme Možemo: "Naravno da ima stvari o kojima se ne bi smjelo odlučivati na referendumu, ali njih onda treba eksplicitno navesti. Ne može se reći da je nedopušten referendum ako pitanje nije u skladu s čitavim člancima Ustava 1. i 3. To nije opcija, ne možemo zatući referendum. HDZ nekoliko godina provodi centralizaciju države, a u sklopu toga sada žele pod svoju kontrolu staviti i referendum."

Gdje bi HDZ mogao naći još minimalno 20 saborskih glasova za ovakav prijedlog izmjene referendumskih pravila? Čak ako bi se i cijeli Klub socijaldemokrata, koji broji 18 zastupnika i koji je sačinjen od nekadašnjih SDP-ovaca, priklonio HDZ-u, to još uvijek ne bi bilo dovoljno, a nije realno da bi baš svi iz tog kluba – inače, okupljališta rijetko viđenih političkih antitalenata – digli ruku za HDZ, kao što nije pametno očekivati da će to učiniti zastupnici Domovinskog pokreta i Hrvatskih suverenista. HDZ će, dakle, morati odustati od svog početnog nauma ili će napustiti ideju da se sad mijenjaju referendumske regule. Ne bi bilo iznenađenje da se dogodi ovo drugo, jer Plenkoviću je uvijek najvažnije da ima na koga svaliti krivnju za svoje promašaje te za neuspjehe u nametanju vlastite volje i interesa, u ovom slučaju na lijevu i desnu opoziciju.