Pet idućih godina za neto plaću od osam tisuća eura plus razne bonuse i naknade primat će dvanaest hrvatskih političara i političarki izabranih jučer na izborima za Europski parlament koje je obilježila povijesno niska izlaznost od svega 21,4 posto birača. Pretvorimo li postotke u brojke, stvari su još jasnije i poraznije: ukupno je glasalo 752.264 birača, dok njih čak 2.771.915 nije iskoristilo svoje pravo glasa.
I dok se traže razlozi slabe izlaznosti, pri čemu će analitičari reći da su se građani zasitili politike budući da su parlamentarni izbori održani prije svega dva mjeseca, ali i da je turistička sezona na pragu pa da ima prečih stvari od bavljenja politikom, Državno izborno povjerenstvo (DIP) obradilo je sto posto biračkih mjesta i objavilo rezultate. HDZ je osvojio 34,6 posto glasova ili šest mandata, dakle polovicu od ukupnog broja, zatim slijedi SDP sa 25,9 posto, odnosno četiri mandata, dok po prvi put u Europski parlament s jednim osvojenim mandatom ulaze Domovinski pokret s osvojenih 8,8 posto i politička platforma Možemo! s ukupno 5,9 posto glasova. Prag od pet posto (ukupno 5,6) prešla je i Fair play lista, koalicija stranaka na čelu s IDS -om, SDSS -om, HSLS -om, Socijaldemokratima, Nezavisnom platformom Sjevera, Reformistima i drugim lokalnim strankama, što im, zbog metode preračunavanja glasova u mandate, ipak nije bilo dovoljno za osvajanje petogodišnjeg mandata u Briselu.
S druge strane najveći gubitnik izbora je svakako Most, koji je osvojio 4,02 posto glasova, a najugodnije iznenađenje s očitim daljnjim potencijalom Kandidacijska lista grupe birača – Nina Skočak s osvojenih 4,06 posto glasova birača. Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić s liste stranke Pravo i pravda, zastupnici u prošlom sazivu Europskog parlamenta, nisu pak dohvatili niti 3 posto glasova i postaju politička prošlost, kao i Ladislav Ilčić, čija je kandidacijska lista osvojila tek 1,2 posto glasova.
Što se tiče broja osvojenih preferencijalnih glasova najveći broj osvojio je premijer Andrej Plenković, ukupno 101,8 tisuća glasova, koji ipak neće u Brisel, već će ondje HDZ predstavljati Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Karlo Ressler, bivša ministrica turizma Nikolina Brnjac, Željana Zovko i Sunčana Glavak. Najjača SDP – ova snaga Biljana Borzan osvojila je 83,7 tisuća preferecijalnih glasova, a uz nju u Brisel će i Predrag Fred Matić, Tonino Picula i Romana Jerković Kraljić s tek nešto više od tisuću preferencijalnih glasova, ali prolaznim mjestom na listi.
Notorni Stjepo Bartulica iz DP -a osvojio je 35,3 tisuće preferencijalnih glasova i svoj ulazak u Europski parlament proslavio dovezavši se u stranački stožer s crvenim ferarijem uz poruku da će predstavljati glas običnih ljudi. No ti obični ljudi ni za cijeli radni vijek ne mogu zaraditi za ferari, pa se Bartuličina izjava može tumačiti najmanje kao vrijeđanje zdravog razuma, ako ne i kao još jedna politička prevara, posebno jer je dotični depeist u središtu afere s kupnjom kuće na otoku Prviću pri čemu je danima izbjegavao odgovoriti na pitanje od čega živi on i supruga ako im mjesečni prihodi gotovo u cijelosti otpadaju na kredit.
Iz platforme Možemo! u Brisel će Gordan Bosanac s osvojenih 6,1 tisuću preferencijalnih glasova. Premda je osvojio čak 18,9 tisuća preferencijalnih glasova bivši europarlamentarac Valter Flego, kandidat Fair play liste, koja je, kako smo već rekli prešla izborni prag, ostao je ovoga puta kratak. Drugi najbolje plasiran s te liste je SDSS -ov Milorad Pupovac s osvojenih 9,1 tisuću preferencijalnih glasova.
Europski trendovi nakon ovih izbora pokazuju ipak porast krajnje desnih stranaka. To je posebno znakovito odjeknulo u Francuskoj gdje je predsjednik države Emanuel Macron, nakon što je na izborima pobijedila Marine Le Pen, kandidatkinja krajnje desničarske Nacionalne fronte, donio odluku o raspuštanju parlamenta i raspisivanju izvanrednih novih izbora 30. lipnja za Narodnu skupštinu. U Njemačkoj su socijaldemokrati (SPD) kancelara Olafa Scholza također poraženi od Demokršćanske Unije CDU/CSU (koji su s 30 posto glasova postali najjača stranka) i krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) koja je osvojila 16 posto glasova.
Doduše, Europska pučka stranka (EPP), kojoj pripada i HDZ, nakon minulih izbora bit će i dalje najbrojnija sa 185 zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu od njih 720 ukupno. Slijedi Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) sa 177 zastupničkih mjesta dok su treći liberali iz političke grupacije Obnovimo Europu s ukupno 79 mjesta, pri čemu su čak 23 mjesta izgubili u odnosu na prošli saziv. Veliki gubitnici izbora na europskoj razini su Zeleni (kojima pripada i Možemo!) s čak 19 izgubljenih zastupničkih mjesta. Krajnja desnica je, kako smo rekli ipak u usponu: Identitet i demokracija (Identity and Democracy), europarlamentarna grupacija krajnje radikalne desnice, osvojila je primjerice devet mandata više.
