U okviru izložbe "Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac", koja je do kraja avgusta postavljena u Zagrebu, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u utorak je upriličila spomen šetnju po lokacijama s kojih su Srbi i Židovi odvođeni u ustaške logore - od Slane, Metajne i Jadovnog do Jasenovca.
- Izložba je do sada održana u Beogradu. Jasenovcu i Zagrebu, a nadamo se da će biti postavljena i na Pagu, jer bi tamo bila najpotrebnija kako bi turisti i oni koji tamo žive znali što se dešavalo na tom otoku od svibnja do kolovoza 1941. godine - rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič, ističući i zavjeru šutnje gradskih vlasti Novalje na prijedlog da se u uvali Slana postavi spomen ploča žrtvama logora. Pravo na informiranje imaju i mlade generacije koje o tome ne uče, rekla je.
Autor izložbe Ivo Pejaković, direktor JUSP Jasenovac u ostavci, naglasio je da sistem logora Gospić – Jadovno – Slana i Metajna dugo nije bio u fokusu javnosti, iako su to bili prvi logori u kojima su se dešavali masovni zločini i kao takvi preteče Jasenovca.
- Izložba je nastala kao pokušaj sjećanja i čuvanja pamćenja na ljude koji su tamo izgubili život. Bilo je vrlo malo preživjelih koji su prošli oba logora, zato izložba i šetnja imaju cilj da se mjesta logora obilježe i na taj način sačuva uspomena na žrtve - naglasio je Pejaković.
Tokom šetnje Tena Banjeglav, istraživačica Documente, govorila je o obitelji Svetozara Milinova, prvog vlasnika hotela Dubrovnik, koja je kompletna stradala u Slani i Jadovnom i na koje podsjeća "kamen spoticanja" postavljen ispred hotela. Govorila je i o sudbini zagrebačke sinagoge koja je srušena krajem 1941.
U Palmotićevoj ulici Đorđe Mihovilović, kustos iz JUSP Jasenovac, govorio je o velikom broju Srba i Židova koji su iseljeni iz svojih stanova u toj ulici, a onda odvedeni u ustaške logore, dok su neki završili među 1.000 Srba koji su iz tog dijela NDH bili deportirani u Srbiju. Neki nisu čekali prinudno iseljenje, nego su sami otišli.
Prema podacima, samo je od 6. do 15. srpnja 1941. ispražnjeno najmanje 20 stambenih jedinica, u koje su se useljavali ustaše, među njima i ministri Mirko Puk i Edo Bulat. Nismo zabilježili da se netko od preživjelih, koji su u toj ulici živjeli prije rata, vratio u svoj stan, rekao je Mihovilović i dodao da bi se priče o iseljavanju i stradanju mogle ispričati za svaku od ulica u centru Zagreba.
