Četiri mjeseca poslije hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) održan je parastos i komemoracija nevinim srpskim, židovskim i romskim žrtvama kompleksa ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag, prvog koncentracijskog logora u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Jedna od preporuka IHRA-e odnosila se upravo na potrebu mapiranja svih logora NDH, kao i na potrebu iskopavanja lokaliteta u Jasenovcu i na Velebitu.

Kompleks ustaških logora Gospić-Jadovno-Pag, kao preteča logora Jasenovac, postojao je od 11. aprila do 20. avgusta 1941. Iako točan broj ubijenih u neobilježenim velebitskim jamama nikad neće biti moguće utvrditi, u dosad najobimnijem istraživanju povjesničar dr. Đuro Zatezalo analizom i poređenjem dostupnih dokumenata došao je do zaključka da je u kompleks Jadovno u četiri mjeseca dovedeno ukupno 42.246 muškaraca, žena i djece, a do početka posljednjeg rata bio je prikupio poimenične podatke za 10.502 ubijene žrtve. U knjizi "1941. – godina koja se vraća" Slavko Goldstein procijenio je broj stradalih na 24.000.

Ovogodišnjoj komemoraciji u Jadovnom prisustvovali su zastupnik Veljko Kajtazi kao izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i izaslanica premijera Andreja Plenkovića, državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža-Nikolić.

Domaćin komemoracije, predsjednik SNV-a i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, istakao je da je u revizionističkim naletima kojima svjedočimo posljednjih decenija neophodno održati živo sjećanje na nevino ubijene Srbe, Židove i Rome u NDH.

Milorad Pupovac i Veljko Kajtazi (Foto: Sandro Lendler)

- Držeći to sjećanje, održavamo živom i našu obvezu da se suprotstavimo svakom negiranju toga sjećanja i svima koji smatraju da postoje dva različita značenja ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Postoji samo jedno značenje, i to ono ustaško kojim su potpisivani dokumenti kojima se upućivalo Srbe, Židove i Rome u smrt: u Jadovno, Slanu, Jasenovac i druga mjesta stradanja. Javni, politički, zakonodavni i egzekutivni prostor Nezavisne Države Hrvatske nije bio prostor za život Srba, Židova, Roma i Hrvata antifašista. To što se događalo ovdje, u Gospiću, na Velebitu i na Pagu, u Metajni i Slani, to nije bio ni hir ni protuzakonito postupanje predstavnika zakona i reda. To je bilo u skladu sa zakonima koje je ustaška vlast ustanovila kao svoj poredak – poredak masovnog zločina istrebljenja - rekao je Pupovac, podsjećajući na zakonske akte NDH na osnovu kojih je provođen genocid nad Srbima, Židovima i Romima.

"Zakonsku odredbu za obranu naroda i države" Ante Pavelić je donio 17. travnja 1941., a njom su stvorene pretpostavke za djelovanje tročlanih prijekih sudova u cilju obrane narodne časti i interesa te opstanka države. Članove takvih sudova imenovalo je nadležno ministarstvo, a kazna je bila smrtna. Dva dana kasnije Pavelić je donio "Zakonsku odredbu o sačuvanju hrvatske narodne imovine" na osnovi koje se Židovima i Srbima oduzima imovina. Dvadeset i trećeg travnja Pavelić donosi dekret o prisilnom iseljavanju Srba iz NDH. Dva dana poslije donosi "Zakonsku odredbu o zabrani ćirilice" s provedbenom naredbom koja je sa zabranom djelovanja SPC-a bila prva mjera poništavanja kulturno-vjerskog identiteta Srba.

- Taj postupak Lemkin, tvorac termina "genocid", označio je kao kulturološki genocid. Istovremeno s donošenjem ovih zakona vođena je sve žešća i žešća propaganda protiv Židova i Srba u kojoj su demonizirani i stigmatizirani kao egzistencijalna prijetnja hrvatskom narodu i njegovoj državi, kao nižerazredna i amoralna bića. Dovođenje pripadnika srpskog i židovskog naroda na ovo mjesto, na prostor bezdanih velebitskih jama i na prostor paške kamene pustinje, pokazuje konačnu svrhu, konačan cilj te dehumanizacije - naveo je Pupovac.

Napomenuo je da se masovni zločini nad Srbima i Židovima u sistemu logora Gospić-Jadovno-Pag mogu svrstati u početnu etapu genocida koji je nad njima i nad Romima proveden u NDH. Upozorio je da još uvijek u Slani nije postavljena oznaka da je tu bio logor smrti za Srbe i Židove te da Jadovno još uvijek nije uređeno, označeno kao logor smrt, niti je obnovljen spomenik koji je do rušenja 1991. postojao u Čačića Dragi.

Boris Milošević i Anja Šimpraga (Foto: Sandro Lendler)

Potpredsjednik SABA RH Miroslav Delić podsjetio je na povijesne okolnosti početka ustaškog genocida, na uloge Andrije Artukovića i Eugena Dide Kvaternika, na mučenja u velebitsko-primorskom sustavu koncentracijskih logora Jadovno sa sjedištem u Gospiću, na neobilježene i nikad ekshumirane velebitske jame.

- Danas, 79 godina poslije kraja Drugog svjetskog rata, raspravljamo o ustaškom pozdravu, isticanju znakova ustaškog pokreta, uzvicima na sportskim terenima, usprkos povećanim kaznama ustaški pozdrav tretiramo kao prekršaj. Vlast nam čini stranka koja traži zaustavljanje ideološke kolonizacije Hrvatske, ma što god to značilo, kažu da rodna ideologija zbunjuje djecu, a ne zbunjuju ih revizionisti povijesti koji se trude uz podršku vlasti Hrvatsku svrstati na stranu gubitnika. Kažu da prijeti opasnost komunizma – gdje oni vide tu opasnost i gdje oni vide taj komunizam, kako će u tom muzeju zločina komunista koji predlažu predstaviti prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana koji je bio i partizan, i komunista, i oficir JNA? - zapitao je Delić.

Premijerova izaslanica, državna tajnica Vedrana Šimundža-Nikolić poručila je da se "ne smijemo nikad prestati sjećati, niti umanjivati zločine, jer fašizam koji je sijao mržnju, netoleranciju i nasilje predstavlja sramotnu i tamnu povijest čovječanstva".

- Dužnost je svih nas da se svi zajedno suprotstavimo svim totalitarnim oblicima koji prijete današnjem vremenu, čvrsto da stojimo u obrani temeljnih ljudskih vrijednosti, posebno prava na život, dostojanstvo, slobodu, demokraciju i mir. Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem snažno štiti sve ove temeljne vrijednosti i nastavit će svoj put u jačanju demokracije, zaštiti temeljnih ljudskih prava, promicanja mira i stabilnosti u našoj domovini i okruženju - naglasila je Šimundža-Nikolić.

Izaslanik predsjednika Sabora, zastupnik Veljko Kajtazi istakao je da su velebitske jame i dalje otvorene rane koje mogu zacijeliti samo savjesnim pristupom toj tragediji.

- Samo ispravnim odnosom prema žrtvama one mogu počivati u miru, a naše društvo može krenuti naprijed. Ovakve komemoracije su korak u pravom smjeru. Kultura sjećanja na žrtve zločina nacista i njihovih saveznika njeguje se s razlogom. Vrijeme u kojem smo sada može biti nalik vremenu koje nismo smjeli dopustiti. Memorijalni centri, spomen-područja, komemoracije postoje da bismo povratak tamnih duhova prošlosti učinili krnjim - rekao je Kajtazi i podsjetio da je otvaranje logora u Jadovnom dan nakon osnutka NDH jasno dalo do znanja da u toj državi neće biti mjesta za Srbe, Židove i Rome.

- Dobro znamo da ništa u ustaškoj tvorevini nije bilo civilizirano, treba jasno i bez ustručavanja reći da je ovdje bila riječ o genocidnoj državi koja je izvršila genocid nad trima narodima: Srbima, Židovima i Romima. O tome ne može biti spora jer je Republika Hrvatska stranka potpisnica UN-ove Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida. Genocid je definiran kao zločin usmjeren na uništavanje u cijelosti ili dijelom neke nacionalne, etničke, vjerske ili rasne skupine ubijanjem njenih članova - istakao je Kajtazi.