Novosti

Politika

Ukrajinski rat, bosanska kandidatura

Dodjela kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU-u pokrenuta je nakon što su taj status dobile Ukrajina i Moldavija. Sama kandidatura neće mnogo utjecati na situaciju u zemlji, smatra Eric Gordy

Large bosna

Gradska vijećnica u Sarajevu u bojama zastave EU-a (foto Armin Durgut/PIXSELL)

Vijeće za opće poslove Evropske unije, odnosno ministri država-članica zaduženi za opća pitanja 13. decembra preporučili su da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo u EU-u. Ovaj tekst nastaje prije definitivne odluke, koja je predviđena za samit šefova vlada članica Unije zakazan za četvrtak, 15. decembra. Ipak, bezrezervno afirmativne izjave zvaničnika poput češkog ministra za Evropu Mikuláša Beka, slovenske ministrice spoljnih poslova Tanje Fajon ili potpredsjednika Evropske komisije Maroša Šefčoviča daju naslutiti da tu ne bi trebalo biti iznenađenja. U nacrtu dokumenta stoji i kako Vijeće poziva sve političke lidere u BiH da brzo sprovedu obaveze utvrđene sporazumom postignutim 12. juna 2022. i hitno okončaju ustavnu i izbornu reformu u skladu sa ključnim prioritetima, u šta spada osam prioriteta koji će prilagođavati zakonodavstvo, promjenu Ustava, ekonomiju i druga područja poput slobode medija ili borbe protiv korupcije.

"EU očekuje da se brzo oforme funkcionalna zakonodavna tijela i vlasti na nivou BiH, entiteta i kantona, kako bi se usredsredili na reforme na putu ka EU", navodi se u spomenutom nacrtu dokumenta o proširenju, stabilizaciji i procesu pristupanja. Također se naglašava hitnost pomjeranja BiH na putu ka EU-u.

Eric Gordy, profesor političke sociologije na Odseku za slavističke i istočnoevropske studije Univerziteta u Londonu, misli da kandidatski status neće mnogo utjecati na situaciju u BiH.

- U suštini, Evropska komisija će ponuditi državi povlastice pod uslovom da država ispuni određene uslove koje nije u mogućnosti ispuniti. Tu imamo još i slučaj Severne Makedonije, koji govori da čak i u slučaju da država ispuni uslove neće dobiti navedene povlastice. Situacija u Bosni i Hercegovini dodatno je komplicirana zbog toga što postoje utjecajne stranke čiji se interes ni u kom pogledu ne poklapa sa ciljem integracije u EU. Zbog toga mi se čini najverovatnije da će kandidatura doneti nastavak postojećeg stanja začinjen dodatnom frustracijom - napominje on.

Pitanje dodjele kandidatskog statusa za BiH pokrenuto je nakon što je Unija odobrila taj status za Ukrajinu i Moldaviju. Na dodjeli statusa zemlje-kandidata insistirao je posebno premijer Slovenije Robert Golob, a podršku je dala i Hrvatska. Glavni skeptici su Francuska, Nizozemska i Njemačka. Odgovor na pitanje "zašto baš sad" za mnoge je jednostavan i nalaze ga u Ukrajini i ratu čiji pipci zahvataju i sam Balkan te BiH. Sa tim se slaže i Gordy.

- Razumno je misliti da ima veze sa ratom u Ukrajini. U prvoj instanci, Ukrajina i Moldavija dobile su ubrzane kandidature bez obzira na činjenicu da su mnogo manje postigle na ispunjenju uslova članstva, zbog percepcije u Briselu da su zaslužile poseban tretman zbog velikog sigurnosnog tereta koji nose. Ali ta odluka je žestoko kritikovana na Balkanu, gde su regionalne vlade tražile barem jednak tretman, ako ne i priznanje za trud koji je uložen u dug proces približavanja - navodi Gordy.

Osim toga, EU osjeća potrebu "za pokazivanjem moći u regionu", dodaje naš sagovornik i to "zbog toga što proces pomirenja između Srbije i Kosova slabo ide, kao i zbog toga što bi Rusija imala veliku dobit od ponavljanje netrpeljivosti na Balkanu, ili bilo gde, jer bi time pažnja EU-a bila preusmjerena sa Ukrajine. BiH je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisala 2008., a zahtjev za članstvo prvi put je predala 2016. godine. Evropska komisija u oktobru je preporučila da se BiH proglasi kandidatkinjom za članstvo u Uniji unatoč činjenici da je ta zemlja do danas ispunila samo jedan od četrnaest reformskih prioriteta, koji su kao preduvjeti definisani još 2019.

"Sada bi trebalo prenijeti dobru vijest ljudima u BiH da Evropska unija ispunjava ono što je njen dio posla. Sada je na Bosni i Hercegovini da ispuni svoj dio posla", kazao za Al Jazeeru Balkans evropski komesar za proširenje Olivér Várhelyi.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više