Nakon što je portal Index u ponedjeljak objavio tekst pod naslovom "Vlada se dogovorila s bankama za švicarac, nagodba je teška 2,5 mlrd. kuna i tajna je“ o nagodbi koju je Vlada prije dvije godine postigla sa šest banaka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova, reagirala je Udruga Franak. Povod dogovoru bila je tužba banaka protiv Republike Hrvatske zbog navodne štete do koje je došlo zbog donošenja zakona kojim je omogućena konverzija kredita u švicarskim francima.
Index je zatražio tekst sporazuma na uvid, ali je dokument proglašen tajnim, a "neovlašteno otkrivanje podataka vezanih za navedene postupke moglo bi nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske", kako je to rečeno u priopćenju Ministarstva financija. U Vladi tvrde da su zadovoljni nagodbom jer su se banke svojevoljno odrekle 2.5 milijardi kuna, kao i da hrvatska vlada nije morala, kako su naglasili, ništa napraviti zauzvrat. Radi se o OTP banci, Erste banci, Raiffeisen banci, Zagrebačkoj banci, Privrednoj banci Zagreb i Sberbanci, odnosno s njihovim stranim vlasnicima.
Udruga Franak pita zašto Vlada taji detalje dogovora s bankama ako je, kako je rečeno, koristan za Hrvatsku, pozivajući vladajuće da "hitno i neodložno" objave tekst sporazuma. Ističu da da Vlada ničim ne obrazlaže tvrdnju da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji u odnosu na javni interes, a što je potrebno utvrditi testom razmjernosti, za koji se ne zna je li proveden.
"Naime, nije dovoljna samo proizvoljna odluka ministra ili premijera da neki dokument dobije oznaku 'Povjerljivo!', već je prije klasificiranja potrebno provesti postupak ocjene razmjernosti u odnosu na interes javnosti. Zašto Vlada RH nije javnosti dostavila obrazloženje iz testa razmjernosti kako bi svima bila razvidna opravdanost oznake 'Povjerljivo!'? U protivnom i dalje smatramo da je interes hrvatskih građana znati pojedinosti sporazuma s bankama na temelju kojega su se OTP, RBA, PBZ, ZABA, Erste i Sberbank povukle iz arbitražnog postupka u Washingtonu", napisali su iz Udruge Franak.
Ustvrdili su i da postoji dvojba je li taj sporazum bio povod da Vlada prilikom davanja Sudu EU-a mišljenja po hrvatskom predmetu C-567/20 u istome iznese potpuno neutemeljene i sporne stavove protivne hrvatskom i europskom pravu i nažalost u korist bankama, dok je Europska komisija dala mišljenje da hrvatski potrošači, jednako kao mađarski i poljski, imaju pravo na punu restituciju, čak i kada bi to zakonom bilo zabranjeno.
Međutim, hrvatski zakon nije branio restituciju, dapače njime je bila propisana zabrana uvjetovanja konverzije bilo kakvim odricanjima potrošača od njihovih prava, napisali su iz Franka. Zašto je Vlada Sudu EU uputila očitovanje protiv potrošača, a u korist bankama, unatoč svim relevantnim i obvezujućim presudama EU suda? Ima li to veze sa sporazumom s bankama? Ima li politika Vlade veze s odlukom šestoro sudaca VSRH da potrošači nakon konverzije ne bi imali više nikakva prava?, upitali su iz Udruge Franak i pozvali Vladu da hitno i neodložno objavi javnosti tekst sporazuma s bankama na temelju kojega su se banke odrekle arbitraže u Washingtonu i tako otkloni sumnje da je bio povod nečasnoj i nemoralnoj ulozi Vlade RH u postupku na Sudu EU po predmetu C-567/20, u kojemu je Vlada RH neutemeljeno stala na stranu banaka, a protiv prava 55.000 hrvatskih potrošača s konvertiranim kreditima.
