Kako kažu Amerikanci: da mi je dolar svaki put kad sam čuo da je ovo pitanje riješeno, bio bih bogat čovjek. Trakavica zvana "slučaj franak", o kreditima u švicarskim francima koje su banke 2000-ih godina davale klijentima po povoljnim kamatama, traje već deceniju i pol, s nejasnim ishodom. Toksični krediti u međuvremenu su brojne obitelji doveli do prosjačkog štapa, neke korisnike i do samoubojstva, jer je malo tko mogao podnijeti ekstreman rast franka koji je za vrijeme globalne krize krajem 2000-ih postao utočište za brojne financijske špekulante, kao i veliki rast kamata, što je u pojedinim slučajevima dovelo i do dvostruko većih rata kredita.
Presude su se smjenjivale, da ne spominjemo ovdje svaku jer bi za to trebalo barem pola ovog broja Novosti. Banke su tvrdile da će propasti ako se dužnicima omogući konvertiranje kredita iz franka u eure ili kune na njihov trošak, u čemu ih je zdušno podupirala medijska elita uvijek žedna novca od oglašavanja. No tadašnja SDP-ova vlada premijera Zorana Milanovića i ministar financija Boris Lalovac nisu odustali. Kako znamo, tko je htio, mogao je konvertirati kredit. Banke su, istina, izgubile ponešto dobiti, ali daleko je to bilo od propasti. Dapače, već za koju godinu opet su se vinule u profitne visine na kojima su i sada.
Zadnja presuda u vezi franka donesena je prošli tjedan. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) odbacio je tužbe pet banaka (OTP, Raiffeisenbank, Erste & Steiermärkische banka, Privredna banka Zagreb i Addiko banka) protiv Hrvatske. Banke su se žalile na nepošteno suđenje u kolektivnoj tužbi Udruge Franak protiv njih. To bi, možda, moglo biti – to. Sada se, naime, očekuje da Vrhovni sud RH konačno potvrdi pravo na obeštećenje svim potrošačima s konvertiranim kreditima, kako su objasnili iz Udruge Franak, poručivši da je ESLJP dao snažan vjetar u leđa da se riješi i to pitanje, jer potrošači s nekonvertiranim kreditima zadnjih godina uglavnom uspješno tuže banke i dobivaju odštete. Od 125.000 hrvatskih građana, koji su ugovorili kredite u švicarskim francima, 55.000 njih je tokom 2015. i 2016. pretvorilo te kredite u one u eurima ili kunama. Taj bi slučaj, najavljeno je, napokon trebao biti riješen 13. prosinca, kada bi se trebalo doznati imaju li pravo na obeštećenje i oni koji su kredite konvertirali.
Nije nevažno spomenuti da je na čelu Vrhovnog suda Radovan Dobronić koji je kao sudac Trgovačkog suda 2013. godine presudio u korist potrošača – korisnika kredita, utvrdivši da je poslovanje banaka kod ugovaranja kredita s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatnom stopom nezakonito. On je prošli tjedan za Novi list, komentirajući presudu ESLJP-a, kazao kako je dobro da je sve konačno završeno, da se presuda više ne može osporavati, ali i da je ta odluka "dokaz da hrvatsko pravosuđe može dobro raditi i da se uz malo truda sviju mogu postići još bolji rezultati". Međutim, Vrhovni sud pod vodstvom Đure Sesse prethodno je ustvrdio da je Zakon o konverziji iz 2015. godine ustavan, da ugovori konvertirani iz švicarskog franka u eure nisu ništetni i da dodatno obeštećenje ovisi samo o tome je li pojedina banka postupala po zakonu.
Osim o pravu na obeštećenje potrošača s konvertiranim kreditima, idući tjedan odlučivat će se i o ništetnosti cijelih ugovora s ništetnom valutnom klauzulom CHF i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom, kako je rekao Goran Aleksić iz Udruge Franak. Hoće li uistinu tako biti, znaju samo na Vrhovnom sudu. Banke tvrde da bi im nepovoljna odluka uzela 50 milijardi kuna. Eh, da je dolar za svaki put kad su to objavile.
