Nakon većine istočnoeuropskih država koje su počele rješavati ili su već riješile problem dužnika koji su uzeli stambene kredite u švicarskim francima, tim problemom u utorak se pozabavila i srpska vlada. Nakon višegodišnjih pritisaka udruženja zaduženih građana, usvojen je prijedlog zakona o konverziji stambenih kredita indeksiranih u švicarskim francima kojim je predviđeno da se preostali dio kreditnog duga konvertira u eure i bude smanjen za 38 posto te da kamatna stopa bude ograničena do 4 posto.
Prijedlog je odmah upućen u hitnu skupštinsku procedura. Predviđeno je da će trošak za republički proračun iznositi 11,7 milijardi dinara, odnosno gotovo 100 milijuna eura, koje će se namaknuti izdavanjem obveznica.
'Cilj je da se na jednoobrazan i socijalno prihvatljiv način razreši otvoreno pitanje kredita indeksiranih u švajcarskim francima. Dodatni cilj ovog zakona je i rasterećenje sudova i smanjenje troškova sudskih postupaka, imajući u vidu sudsku praksu i stavove Evropskog suda pravde, Evropskog suda za ljudska prava kao i praksu domaćih sudova', navela je srpska vlada u obrazloženju ovog ‘lex specialisa‘.
Tim povodom predsjednica Udruženja građana zaduženih u švajcarskim francima, Jelena Pavlović, kazala je da se radi o dobroj vijesti za sve dužnike u ovoj valuti koja je rezultat kompromisa dogovorenog nakon osam sastanaka na kojima je sudjelovalo više strana. 'Dobro je to što je urađeno. Bilo je potpuno besmisleno da 37.000 ljudi ide na sud. Ovo jeste rezultat kompromisa i zaista ovim zakonom svi treba da budu zadovoljni, obe ugovorne strane, čak i država', navela je ona.
Goran Aleksić, koji je dugo godina bio angažiran u hrvatskoj Udruzi Franak, a danas je saborski zastupnik stranke Snaga, komentira za Novosti da je zakon koji se donosi u Srbiji relativno sličan onome u Hrvatskoj. Razlika je da je u Srbiji, kaže Aleksić, odmah određeno da se preostala glavnica smanji za 38 posto, a i propisana je maksimalna kamatna stopa po kojoj u novom eurskom kreditu nakon konverzije marža ne smije biti veća od 3,4 posto, a ako je fiksna kamatna stopa - ne više od četiri posto.
- Na prvi pogled izgleda da je taj zakon nešto povoljniji za dužnike u Srbiji, ali kad se pogleda dublje, jasno je da nije jer je u Srbiji bio puno veći rast tečaja nego u Hrvatskoj. U trenutku konverzije naš tečaj je bio oko 65 posto iznad početnog, dok je u Srbiji 100 posto viši od početnog, pa je zbog toga taj zakon efektivno nešto slabiji nego hrvatski – kaže Aleksić.
Prema njegovim riječima, glavno pitanje je hoće li dužnici – ako pristanu na konverziju – smjeti tužiti banke. Prema pravu Europske unije, a koje se primjenjuje i u Srbiji s obzirom na pretpristupne pregovore s EU, dužnicima ostaje pravo da tuže, jer ovaj zakon tek djelomično popravlja situaciju, ali ne vraća ljudima pretplaćene iznose do dana konverzije.
- Uslijed ništetnih ugovornih odredbi o valuti i kamati potrošači imaju pravo na povrat svih pretplaćenih iznosa plus zatezne kamate. To pitanje nije riješeno ovim zakonom u Srbiji, baš kao što nije riješeno ni zakonom u Hrvatskoj. Po tome smo jednaki, ali po pravu EU i mi i oni bismo imali pravo na povrat – zaključuje Aleksić, dodajući da je u Hrvatskoj prije svega bio problem da zakonom nije bila utvrđena kamatna stopa, nego je bilo dopušteno bankama da samovoljno određuju i nametnu nepoštene marže iz EU kredita i to bez mogućnosti izbora. Ali je zato, dodaje, zadnjom odlukom Vrhovnog suda određeno da dužnici imaju određeni pravni interes na temelju čega se može potraživati novac.
