Boris Vujčić će odraditi i treći šestogodišnji mandat na čelu Hrvatske narodne banke, nakon što je 79 saborskih zastupnika podiglo ruku za novog-starog guvernera. "Povjerenje koje sam dobio je očito ocjena da sam dobro radio svoj posao", izjavio je nakon glasanja. Doduše, među onih 55 sabornika koji su se usprotivili njegovom odabiru bilo je onih koji se snažno nisu složili s njegovim procjenom. Tako ga je Miro Bulj nazvao "grobarom hrvatskih financija", dok je Dario Zurovec ukazao da guvernerova odgovornost nije proporcionalno rezonirala visini njegove plaće. Inače, Vujčić mjesečno od države prima 7.241 euro, što je 1.700 eura više od premijerovog dohotka, čak i nakon što si ga je ovaj sada gotovo poduplao.
Boris Lalovac istaknuo je da se u Zakonu o HNB-u navodi da ta institucija mora brinuti o inflaciji i cijenama, nakon čega se zapitao što je u dvije godine najviše inflacije činila monetarna vlast. "Prva mjera guvernera bila je uputa građanima da idu kupovati tamo gdje je jeftinije, a druga da prestanu kupovati i da će se tako suzbiti inflacija", podsjetio je SDP-ovac. Marijan Pavliček (Suverenisti) ustvrdio je kako će Vujčić ostati zapamćen kao čovjek pod čijim je vodstvom Hrvatska izgubila monetarni suverenitet i koji je širio dezinformacije da ćemo ulaskom u eurozonu živjeti kvalitetnije i da neće doći do porasta cijena.
I sam guverner, uostalom, ističe upravo financijsku stabilnost kao osnovni cilj svoga djelovanja, pogotovo nakon što je ispunjen "glavni izazov – ulazak u eurozonu". Pa, kako je izgledala ta stabilnost od uvođenja eura? U 2023. je harmonizirani indeks cijena – posebno dizajniran kako bi se osiguralo da sve zemlje Europske unije proizvode usporedivu mjeru inflacije – u Hrvatskoj bio 4,8 posto, dok je na razini eurozone iznosio 2,8. U lipnju 2024. u nas se spustio na 3,5, a u eurozoni na 2,5 posto. Dodajmo i da su od početka Vujčićevog prvog mandata cijene u Hrvatskoj ukupno narasle za 31,7 posto. Također, možda je zanimljivo pripomenuti kako je u 2023. bankarski sektor ostvario povećanje dobiti od 91,2 posto i kako su trgovački lanci uredno bilježili dvoznamenkaste stope rasta.
Svakako, nakon Vujčićevog reodabira nameće se i pitanje što guverner HNB-a, nakon prelaska na euro, uopće radi. On odgovara: "Zbog toga što smo ušli u eurozonu moj posao se promijenio. Od guvernera koji vodi Savjet HNB-a, koji upravlja monetarnom politikom Hrvatske, postao sam jedan od članova Upravljačkog vijeća Europske središnje banke, koje donosi odluke o politici druge najvažnije valute u svijetu. To je vrlo izazovno, zanimljivo i uživam u tome." Osim navedenog, uloga HNB-a je, između ostalog, "upravljati međunarodnim pričuvama i financijskom imovinom HNB-a, izdavati i oduzimati odobrenja za poslovanje kreditnih institucija i pružatelja platnih usluga, platni promet, izdavanje elektroničkog novca te poslovanje ovlaštenih mjenjača". HNB čak smije izdavati novčanice eura – u granicama odobrenja ESB-a. Svakako, ono čime se Vujčić – sudeći po njegovim javnim nastupima – najviše bavi u posljednje vrijeme jest popularizacija digitalnog eura.
Ipak, neki nacionalni političari smatraju da bi centralna banka mogla i trebala više doprinositi. Tako Anka Mrak Taritaš sugerira da HNB ne bi trebao biti samo kroničar vremena i trendova, već imati aktivniju ulogu. "U slučaju inflacije Hrvatska narodna banka se ponašala kao djedice iz Mapet šoua koji sjede na galeriji, međusobno govore, ali pritom ništa ne naprave", primijetila je. Međutim, predsjednica ESB-a Kristin Lagar je, očito, vrlo zadovoljna time kako Vujčić upotpunjava svoju frankfurtsku fotelju. Naime, ona je ocijenila da je Hrvatska pod trenutnim guvernerom "ozbiljna, zdrava i disciplinirana" zemlja. Jednako razmišlja još jedan od stupova EU-a, Andrej Plenković. "Mislim da imamo vrlo kvalitetnu suradnju i osjećaj zadovoljstva za ono što je iza nas", istaknuo je premijer. Tim slijedom, otkrio je, "dogovorili su se da Vujčić nastavi s još jednim mandatom".
Ali kako može premijer – kako je bio poručio – "riješiti" da dotični ponovno obavlja funkciju predsjedavajućeg središnje banke? Zar nije riječ o nezavisnoj instituciji? "Neovisnost središnje banke ključan je preduvjet za uspješno i vjerodostojno provođenje monetarne politike... (te) obuhvaća više aspekata: funkcijsku, institucionalnu, osobnu i financijsku neovisnost", stoji na stranicama HNB-a. Podrazumijeva li "dogovor" s premijerom – pomiješan s "osjećajem zadovoljstva" i "rješavanjem" imenovanja – sve navedene tipove neovisnosti, presuđuje demokracija svake četiri godine. Valjda.
U svakom slučaju, pozicija HNB-ovog guvernera ne zahtijeva – za razliku od, recimo, šefa tajne službe – polaganje računa demokratski izabranim tijelima. U skladu s tim, Vujčić prilikom saborske rasprave nije smatrao bitnim da stane pred narodne zastupnike, predstavi svoj program i eventualno odgovori na neko pitanje. Nije čak bio ni pozvan na sjednicu Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove koji ga je predložio za funkciju. A pošto se u Zakonu o HNB-u ne navodi kome je za svoj rad guverner odgovoran, čini se da je Vujčić po prirodi svoje funkcije ili neodgovoran ili odgovoran samo i jedino onome kojemu uspijeva isprovocirati "osjećaj zadovoljstva".
Iako je Jutarnji list jednom prigodom opisao Vujčića kao "privlačnog, šarmantnog i svestranog muškarca brojnih interesa i strasti", pritom navodeći kako je "teško pronaći osobu koja značajnije vrijeme poznaje Vujčića, a koja bi o njemu u bilo kojem smislu izgovorila nešto krajnje negativno ili kompromitirajuće", guverner HNB-a je, poznato je, bio akter nemalog broja nemalih afera. Na primjer, nije pravovremeno reagirao oko "slučaja franak", pri čemu je i u javnosti zapamćen kao onaj koji je bio protiv konverzije i za banke. "Vujčić pred kamerama priča da treba sankcionirati, spriječiti, a ne čini ništa. On i njegova klika zaslužili su mjesto na optuženičkoj klupi zbog nečinjenja", iznio je svojedobno Goran Aleksić, predsjednik Udruge Franak. Jednako zakašnjeli refleks je imao i u nedavnoj aferi s prešutnim minusima na računima građana. "Postoje razlozi za intervenciju, prije ih nije bilo", glasilo je njegovo objašnjenje nakon što se otkrilo da su banke izmanipulirale tu uredbu. Guverner je sudjelovao i u "spašavanju" Agrokora, a u tom procesu je razmjenjivao mejlove s lešinarima iz Najtheda. Američki fond je nakon toga progurao rol-ap koji je bio ključan za Leks Agrokor, koji je pisala tajna vladina skupina Borg. Na kraju balade je Najthed postao jedan od vlasnika Agrokora.
Vujčić je ujedno prodavao i dionice banaka čije je poslovanje kao jedan od direktora HNB-a istovremeno nadgledao, što je praksa koju ECB zabranjuje. Posljednja problematična situacija se pak odigrala prošlog mjeseca, kada je objelodanjeno da je HNB dodijelio licence za rad firmama koje zarađuju na utjerivanju dugova, a koje je prethodno kaznio državni regulator AZOP, i to rekordnim iznosima. Jedna od tvrtki je čak bila izbačena iz cehovskog udruženja zbog neetičnog poslovanja i narušavanja ugleda – i to ona preko koje je viceguverner Roman Šubić povoljno kupio vilu u Zagrebu.
Na nedavno novinarsko pitanje što je htio postati kada je bio dijete, Vujčić je rekao: "Najiskrenije, smetlar! Majke mi! Ujutro sam se ustajao i gledao one kamione kako su dolazili, tovarili smeće. To baš kad sam bio mali, kikić. Onda sam pričao kako to hoću pa su mi starci kupili takav kamion, pa sam se onda igrao." Međutim, svijet sada, za velikog Borisa, ima ponešto drugačije planove. Naime, Blumberg je prije tri mjeseca naveo kako bi uklanjanje Vujčića s pozicije guvernera HNB-a umanjilo šanse Hrvatske da dobije jaču poziciju unutar EU-a, i to zato što se dotični smatra izglednim kandidatom za unapređenje u šesteročlani Izvršni odbor ESB-a u budućnosti.
Dotad bi se svakako valjalo baciti na posao jer se monetarni suverenitet Republike Hrvatske i sva (ne)djela HNB-a protekle ere sigurno neće do kraja pomesti – sami od sebe.
